"Ima puno nerazumijevanja oko modela, a župani i načelnici se premišljaju. To nije klasični ESCO model, to je ključno, ovo je potpuno drugačiji pristup. Svi su u natječajima čekali troškovnike, zvali nas i pitali jesmo li ih zaboravili, ali stvar je u tome da troškovnika nema, već je tu projektni zadatak na koji treba odgovoriti. Investitori se trebaju udružiti i angažirati projektanta koji će dati tehničko rješenje koje garantira uštedu, na osnovu toga će se odabrati izvođač radova. Kad on bude odabran, on predlaže tehnologije, to se evaluira i ako zadovoljava zaključuje se ugovor za izvođenje radova. Ne bojimo se da će investitori 'napuhavati uštede' jer je evaluacija vrlo stroga", kazao je predsjednik Uprave Centra Dragan Marčinko novinarima. Naglasio je da je grad Dubrovnik nominirao energetsku obnovu 50 zgrada, ali na lokalni poziv projektantima da naprave projektni zadatak odaziva nije bilo. Marčinko je u čuđenju konstatirao da projektanti očito imaju novaca i posla kad ih dodatna zarada od 10 do 15 tisuća kuna po projektu ne motivira.
U CEI-u su novinarima pobliže objašnjavali svoju ulogu u pokretanju i koordiniranju investicija u državnim tvrtkama. primjerice rečeno da bi do kraja godine trebao biti dovršen Katalog investicija, iscrpna web baza podataka o svim investicijama koja bi trebala precizirati fazu svake pojedine investicije. Sredinom srpnja bit će dovršen izbor savjetnika za projekte javno-privatnog partnerstva. CEI-ev čelnik naveo je podatak da Hrvatska trenutno uvozi 17 milijardi kuna vrijednu energiju (što je 45% potrošnje), a namjera Centra i države je da počne preokretati te trendove. U tome se misle koncentrirati na nekoliko segmenata: investicije u energetici, energetskoj učinkovitosti, javno-privatna partnerstva i na katalog investicija. Investicije u energetski sektor u narednih 8 godina trebale bi iznositi 100 milijardi kuna, u energetsku učinkovitost 8 milijardi, a u JPP 14 milijardi, što je 15 milijardi kuna godišnje.
Sadašnja situacija, naglasio je Marčinko, nije dobra, a projekti su provođeni bez koordinacije pa skupa infrastruktura stoji neiskorištena. "Plinacro je potrošio novac da bi doveo plin u Dalmaciju, što nije uzalud, ali potrošača nema! Janaf nema što transportirati. Sporan je proizvodni dio - nemamo ni jedan terminal, ni luku ni nove bušotine u funkciji. Polovina teritorija Hrvatske je u ekološkoj mreži, a zemlja koristi pola svog hidropotencijala, zašto je to tako i u čijem interesu, ja ne znam. Cilj Centra je pokrenuti investicije, uz poštivanje zaštite okoliša. To je održivi razvoj", rekao je Marčinko. Naglasio je da veliki projekti s izuzetkom Plomina C i HE Ombla gotovo uopće nisu pripremljeni, u prošlosti se odluke nisu donosile, a dozvole za gradnju nisu se realizirale, na što nitko nije reagirao. Marčinko smatra da se nema što čekati s projektima. Centar će se pozabaviti Plominom i Omblom kad za to dođe vrijeme, a do tada HEP bi se trebao koncentrirati na druge hidro-projekte kao što su HE na Savi, HE Senj/Kosinj i HE Dubrovnik 2. Uloga Centra bit će i analiza problema i prepreka za investicije i rad na njihovom prevazilaženju kako bi se investicije lakše realizirale. Centar se, kazali su, neće financirati paušalom iz prihoda tvrtki čije će projekte nadzirati već će svoje troškove pokrivati temeljem ugovora o suradnji koji su već odaslani na potpis HEP-u, Ini, Janafu i Plinacru, pa se sada čeka na potpise.
