Crnogorska Termoelektrana Pljevlja bit će izvan funkcije mjesec dana zbog redovitog remonta i unapređenja rada postrojenja. Razdoblje zastoja bit će iskorišteno za kvalitetnu finalizaciju projekta ekološke rekonstrukcije ovog energetskog objekta.
"Planirane aktivnosti obuhvaćaju remont ključnih dijelova elektrane, uključujući strojarsku opremu, sustave za pripremu vode i ugljena, kao i elektroenergetsku opremu. Posebna pažnja bit će posvećena unapređenju sustava za smanjenje emisija i povećanju pouzdanosti rada", poručuju iz Elektroprivreda Crne Gore (EPCG).
Tijekom prethodnih mjeseci uspješno su testirani kotao i novoizgrađeni sustavi u okviru ekološke rekonstrukcije. Za vrijeme zastoja obavit će se nužni radovi na opremi, ukloniti uočeni nedostaci te dodatno optimizirati rad postrojenja. Ukupna vrijednost remontnih radova procjenjuje se na oko 740.000 eura. Planirano je da elektrana ponovno bude priključena na mrežu sredinom svibnja.
"Sve aktivnosti imaju za cilj sigurniji i stabilniji rad, veću energetsku učinkovitost i potpunu usklađenost s ekološkim standardima", navode iz EPCG-a.
U suradnji s rudnikom ugljena osigurano je plansko upravljanje zalihama kako bi se zastoj realizirao bez poteškoća.
Velik izvor onečišćenja
Termoelektrana Pljevlja jedina je termoelektrana u Crnoj Gori koja radi na ugljen, odnosno lignit, što znači da proizvodi električnu energiju izgaranjem ugljena iz obližnjeg rudnika. Njezin kapacitet iznosi oko 225 MW i proizvodi značajan dio električne energije u državi. Ova elektrana ključna je za energetski sustav Crne Gore, ali je ujedno i velik izvor onečišćenja, zbog čega se provodi projekt ekološke rekonstrukcije (smanjenje emisija prašine, CO₂ i NOₓ).
"Termoelektrana Pljevlja iznimno je važna za energetski sustav Crne Gore — praktično ključni stup opskrbe električnom energijom. Ova termoelektrana proizvodi oko 40–50% ukupne električne energije u državi (ovisno o godini i hidrološkim uvjetima). To znači da bi bez nje država morala masovno uvoziti električnu energiju, cijene bi bile više, a stabilnost sustava bila bi ugrožena", navode stručnjaci.
Crna Gora u velikoj mjeri ovisi i o hidroelektranama (poput Hidroelektrana Perućica). Kada nastupi suša, uloga Pljevalja postaje još važnija.
Postoje planovi za postupno gašenje Termoelektrane Pljevlja do oko 2035.–2040. godine. No, kako ističu stručnjaci, to ovisi o izgradnji novih izvora, pritisku Europske komisije za ispunjavanje ekoloških standarda, kao i ekonomskoj isplativosti. Može se zamijeniti solarnim elektranama (za koje se već razvijaju projekti), kao i vjetroelektranama poput Vjetropark Krnovo, ali i hidroelektranama.
U situaciji kada je Termoelektrana Pljevlja u zastoju, država mora uvoziti električnu energiju s europskog tržišta, koja je često znatno skuplja, dok tijekom rada elektrana koristi domaći ugljen.
