Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je godišnje izvješće o globalnoj potrošnji energije koje otkriva nekoliko ključnih trendova: elektrifikacija gospodarstava ubrzava, obnovljivi izvori preuzimaju primat, a fosilna goriva sve više gube tlo pod nogama.
Ukupna potražnja za energijom u 2025. godini ipak je bila nešto niža nego što se očekivalo – ponajviše zbog usporavanja svjetskog gospodarskog rasta, blažih temperatura u pojedinim regijama te sve raširenijeg korištenja energetski učinkovitijih tehnologija.
Potražnja za električnom energijom rasla je znatno brže od ukupne energetske potražnje. Tome su najviše pridonijeli elektrifikacija industrije i kućanstava, eksplozivan rast podatkovnih centara – koji su u SAD-u sami činili polovicu ukupnog rasta potrošnje – te sve veći broj električnih vozila, čija je prodaja lani dostigla četvrtinu ukupne prodaje novih automobila.
"Širenje elektrifikacije gospodarstava trend je koji je teško previdjeti", komentirao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol, posebno istaknuvši rast solarne energije.
Po prvi put u povijesti, jedan obnovljivi izvor – sunčane elektrane – pokrio je najveći udio rasta energetske potražnje. Konkretno, sunčane elektrane same su pokrile 25 posto prošlogodišnjeg rasta, a zajedno s vjetrom, hidroenergijom i nuklearnom energijom, niskougljični su izvori osigurali gotovo 60 posto sve potrebne dodatne energije.
Kapaciteti porasli za 800 gigavata
Svjetski kapaciteti obnovljivih izvora porasli su za 800 gigavata, od čega tri četvrtine otpada na solarnu energiju. Ukupna proizvodnja iz obnovljivih i nuklearnih elektrana već je premašila rast potražnje za strujom.
Najbrže rastuća tehnologija u sektoru bila su baterijska skladišta energije – njihovi kapaciteti porasli su za oko 40 posto, dostigavši gotovo 110 gigavata. Uz to, 2025. godine krenula je gradnja novih nuklearnih elektrana ukupne snage više od 12 gigavata.
Zemni plin zadržao je drugo mjesto po doprinosu rastu potrošnje s udjelom od 17 posto, no rast potrošnje nafte (0,7 %), plina (1 %) i ugljena (0,4 %) bio je bitno niži nego u prethodnim godinama.
Unatoč tome, emisije CO₂ povezane s energijom porasle su za oko 0,4 posto – sporije nego ranijih godina. IEA procjenjuje da je ekspanzija niskougljičnih tehnologija od 2019. godine godišnje spriječila oko 3 milijarde tona emisija.
Ipak, lani je zabilježen zabrinjavajući obrat u razvijenim gospodarstvima: hladna zima i visoke cijene zemnog plina potaknule su veće korištenje jeftinijeg ugljena, pri čemu su emisije porasle za +0,5 posto – po prvi put od devedesetih godina brže nego u gospodarstvima u razvoju (+0,3 %).
