Europa bi najkasnije u svibnju mogla bilježiti manjak dizela i mlaznog goriva, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
"Trenutačna globalna energetska kriza ozbiljnija je od naftnih šokova iz 1973. i 1979. godine te od nestašice plina iz 2022. povezane s ruskim ratom s Ukrajinom", rekao je Birol u podcastu s čelnikom norveškog mirovinskog fonda Nicolaijem Tangenom.
Kazao je kako su iranski napadi na energetska postrojenja i ograničenja plovidbe kroz Hormuški tjesnac smanjili isporuke nafte iz regije za više od 12 milijuna barela dnevno, a Azija je do sada najviše stradala od poremećaja u opskrbi energentima.
"U naftnim krizama u 1973. i u 1979. godini izgubljeno je po nekih pet milijuna barela dnevno. Globalna opskrba plinom pala je za oko 75 milijardi prostornih metara u 2022. godini, no trenutačni manjak još je veći", kazao je Birol.
Po njegovoj ocjeni travanj će biti puno gori od ožujka, jer su u ožujku nafta i ukapljeni plin još stizali na tržište. Ipak, najveći problem je manjak mlaznog goriva i dizela.
Izračuni pokazuju da je ukupni gubitak isporuka iz regije Perzijskog zaljeva u ožujku dosegnuo nešto više od 370 milijuna barela nafte.
Europa planira od kraja ožujka plasirati na tržište 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazali su podaci IEA-e, objavljeni 15. ožujka.
"Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti", zaključuje Birol.
