Cijena sirove nafte u ožujku je porasla više od 55 posto, što se već prelijeva na cijene goriva, ali i na šire gospodarstvo. Energetski stručnjak Davor Štern u Studiju 4 HTV-a upozorio je da bi ovaj rast mogao potrajati, ali kako je očekivao još snažniji skok cijena.
"Burze su očito opreznije nego prije, jer se prognoze mijenjaju iz sata u sat. U nekim ranijim razdobljima rast bi bio i znatno veći, ali i ovih 55 posto u mjesec dana je ogroman skok", istaknuo je.
Štern podsjeća da su slični skokovi viđeni i ranije, no upozorava na novu dimenziju ove krize i napominje: "Slične situacije bile su 2022., ali i ranije – 1964., 1973. i 1979. godine. Međutim, ovo je sada drukčije jer nisu pogođeni samo nafta i derivati".
"U zemljama Zaljeva proizvode se umjetna gnojiva i aluminij. Velika tvornica aluminija u Bahreinu već je pogođena, a cijena aluminija porasla je oko 40 posto", upozorio je.
Prema njegovim riječima, posljedice se prelijevaju diljem svijeta. To stvara dodatni pritisak i na Europu. Štern upozorava da Europa već trpi posljedice poremećaja na energetskom tržištu. Usporavanje europske ekonomije nije počelo sada, nego još s prestankom kupnje ruske nafte i plina. Europa je tada već počela gubiti utrku, rekao je.
Komentirajući najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem zauzimanju iranskog izvoznog čvorišta, otoka Kharg, Štern smatra da to ne bi bitno promijenilo ukupnu sliku.
"Ta iranska nafta nije toliko presudna na globalnoj razini. Veća šteta je već napravljena samom krizom", kazao je.
No upozorava na problem nestabilnih političkih odluka i dodaje: "Trump iz dana u dan mijenja stavove – od dopuštanja izvoza do prijetnji zabranama. U praksi, jedino što može jest pokušati zaustavljati tankere na otvorenom moru".
Kad je o plinu riječ, prema Šternu sve više LNG-a završava na azijskom tržištu, gdje su kupci spremni platiti višu cijenu.
Štern upozorava da je teško procijeniti koliko će trebati da se tržište energenata stabilizira nakon završetka krize jer još nisu poznati razmjeri štete u zemljama Zaljeva. Ističe da su raketiranjem pogođene države koje ranije nisu bile izravno uključene u sukob, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Omana i Bahreina, a time i ključni sektori – proizvodnja nafte, LNG-a, umjetnih gnojiva i aluminija.
Upravo će brzina oporavka te industrije odrediti koliko će trajati poremećaji na globalnom tržištu.
