Kako piše Slobodna Dalmacija, u Dubrovniku nije ništa neobično vidjeti da su zračni vodovi povezani drvenim stupovima i da kao takvi predstavljaju uobičajen način opskrbe električnom energijom. Kritične točke U dubrovačkom Elektrojugu priznaju da su na užem gradskom području kritične točke Ploče, Gornji Kono i dijelovi povijesne jezgre, gdje se građani učestalo žale na dotrajalost drvenih stupova, električne vodove koji se vuku po podu i odvodnim kanalima, ili provizorna rješenja koja s vremenom postaju trajna. Jedan od drastičnih primjera je “viseća” instalacija u Bogišićevu parku na domak obiteljskih kuća, koja je još 90-ih prošlog stoljeća trebala biti izmijenjena, no održala se do danas i više se ne smatra provizornim, nego standardnim (i trajnim) HEP-ovim vodom. Kako piše Slobodna, prošle je jeseni “blizak susret” s dalekovodom imao stanovnik Kapelice kojemu se nakrivljeni stup sa snopom priključaka za struju naslonio na odrinu pred kućom, a ispravljen je tek u trećem pokušaju. Nekoliko je osoba s Konala istodobno prijavilo crvotočinu u drvenim stupovima koji su se rasklimali i zaprijetili urušavanjem. Na upit kad će konačno ukloniti dotrajale stupove s “privjescima” starim pedesetak godina i zamijeniti ih podzemnim vodovima, iz HEP-a ne nude konkretan odgovor. "Zračni vodovi koji su pričvršćeni na stupove bit će uklanjani u skladu s planovima distribucijskog sustava Elektrojug i dostupnim financijskim sredstvima. Dio vodova koji stoje uz zidove su kabeli HEP-a bez napona, a bit će aktivirani postavljanjem novih ormara. Ostatak vodova su javna rasvjeta i nisu vlasništvo HEP-ova distribucijskog područja Elektrojuga", rekla je za list Lidija Džaja-Moharić iz Sektora korporativnih komunikacija HEP-a. Iz nacionalnog distributera poručuju da u elektroopskrbi nije ključan estetski dojam, nego kvaliteta i “protočnost” voda. “Za mrežu je važno mogu li postojeći kabeli svojim presjekom prenijeti dovoljnu snagu koja se osigurava mijenjanjem presjeka postojećih vodova i dodavanjem novih”, napominju iz HEP-a i najavljuju unaprjeđenje mreže studijom razvoja do 2031. godine, izrađenom na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Samo se na jednomd