Ta studija stručno je ocjenjivala postojeću dokumentaciju o HE Ombla, napravljen je 3-D model podzemlja, utvrđeni su uvjeti utjecaja na eko-mrežu, te napravljen Plan upravljanja bioraznolikošću koji će dati mjere zaštite prirode i okoliša tijekom izgradnje i korištenja HE Ombla. "Ukoliko postojeći zaključak Studije ostane, sredstva iz kredita neće se moći povući te će morati doći do otkazivanja ugovora o kreditu jer EBRD ne smije financirati projekte za koje se procjenom utjecaja utvrdi da nisu prihvatljivi za prirodu", stoji u HEP-ovom dokumentu. Konzultant navodi da nije u mogućnosti procijeniti utjecaje promjene vodnog režima i utjecaje nizvodno i uzvodno od injekcijske zavjese, što utječe na taj negativan zaključak. Konzultant je predložio plan monitoringa lokacije što će zahtijevati izmjenu glavnog projekta i dodatne financijske troškove prije, tijekom i nakon gradnje. Mjere ublažavanja štetnih utjecaja osnova su na kojoj je HEP najavio tražiti izmenu takvog negativnog zaključka studije konzultanata. Na osnovu toga HEP je konzultantu poslao primjedbe na koje od tada očekuje odgovor. Da li je taj odgovor stigao i kakav je nije nam poznato, ali izjave ministra Mihaela Zmajlovića upućuju da EBRD nema namjeru mijenjati svoj zaključak koji će po svemu sudeći dovesti do toga da banka neće podržati projekt.
U HEP-u shvaćaju da im u tom slučaju ostaje jedino da pokrenu postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa, ali samo ako dokažu da konačni rezultat projekta (a to je proizvodnja električne energije i kvalitetna opskrba Dubrovnika vodom) nije moguće postići niti jednim drugim načinom bez štetnog utjecaja na prirodu. taj postupak može se provesti samo prema postojećem zakonu, koja u vrijeme izrade eko-studije za HE Ombla nije postojala. Zaključak je da bi takav novi proces značio produljenje postupka na minimalno tri godine zbog izmjene projekata, novog ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola. Da je to malo vjerojatan razvoj situacije dokazuje činjenica da s danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji lokacija HE Ombla ulazi u Ekološku mrežu Natura 2000, čiju zaštitu u potpunosti kontrolira Unija, iako je lokacija svim prostornim planovima rezervirana za gradnju elektrane. Dakle, daljnji proces inzistiranja na HE Ombla je skup i neizvjestan, a sve se do te mjere komplicira da zaista više nema smisla ići u njegovu realizaciju, na što upozorava ministar. Ipak, HEP bi mogao sam ići u kredit za HE Ombla jer u izvještaju o statusu projekta konstatiraju da bi eventualno odustajanje od projekta od strane HEP-a dalo krila svim pojedincima i udrugama koje su negativno kvalificirale projekt i HEP kao tvrtku, a strahuju da bi to bio presedan koji bi eko-udruge pokušale preslikati na projekt gradnje TE Plomin C. HEP je priopćio da će uskoro javnosti i Vladi predstaviti rezultate Studije upravljanja bioraznolikošću, te da su spremni provesti sve mjere zaštite okoliša za koje Studija utvrdi da je nužno provesti radi zaštite zaštićenih živih vrsta. "Ukoliko se gradnja HE Ombla prepozna kao gospodarski interes države, HEP je spreman nastaviti s realizacijom projekta", stoji u priopćenju te tvrtke.
Financijska analiza projekta pokazuje da je on isplativ u roku od 13 godina uz internu stopu povrata od 5,2%. Prosječna proizvodna cijena struje iz HE Ombla iznosi vrlo visokih 42,3 eura po MWh, a u 15. godini projekta to bi trebalo pasti na 30,4 eura po MWh, što je i dalje vrlo visoka proizvodna cijena za hidroelektranu. Zanimljivo je da su se problematikom zaštite okoliša u posljednjih godinu dana po naputku EBRD-a bavile dvije studije, a jedna, ona koju je radio Elektroprojekt bila je pozitivna. Tri sektorske studije napravljene na domaćem terenu o stanju i staništima šišmiša, riba i špiljske faune bile su za projekt pozitivne, a u objedinjenoj studiji Elektroprojekta navodi se da su utjecaji HE Ombla na ekološku mrežu prihvatljivi i neće značajno utjecati na postojeća staništa. Uzgred, HEP nije bio zadovoljan angažmanom EBRD-ovog konzultanta koji je plaćen 270.000 eura. Njegov angažman ocijenjen je nedovoljnim i nekvalificiranim, zbog čega je došlo do kašnjenja. Do sada za potrebe razvoja projekta utrošeno čak 51 milijun kuna, a ugovoreno je još 26 milijuna kuna.
