Stopa povrata investicije je ispod 10% a uz rast prema milijardu eura projekt je neisplativ
Analiza troškova i koristi izgradnje termoelektrane „Plomin C“, koju je po narudžbi Zelene akcija napravilo Društvo za oblikovanje održivog razvoja, pokazuje da taj projekt donosi veće društvene troškove nego koristi. Projekt je preosjetljiv na kritične parametre te se, čak i uz upitno vrednovanje utjecaja Plomina C na zdravlje i okoliš, ne preporučuje se njegova provedba. Rezultat ekonomske analize, koja je koristila metodologiju EK za investicijske projekte, pokazuje da projekt počinje generirati negativni novčani tijek već u prvih 10 godina rada. Analiza je u obzir uzela vrijednost investicije od 834 mil. eura, trošak ugljena od 23 eura/MWh, fiksne troškove od 2,5% investicije godišnje, varijabilni OPEX od 3,6 eura/MWh te cijene emisijskih dozvola na razini 8 eura/t, što je vrlo konzervativan pristup, a primijenjena je financijska diskontna stopa od 4%. Za osnovnu projekciju korištena je pretpostavka da će
HEP otkupljivati svu električnu energiju (3608 GWh godišnje) po cijeni od 70 eura/MWh. "Prema osnovnom scenariju projekt je profitabilan, neto sadašnja vrijednost je pozitivna kao i interna stopa povrata. Godišnja stopa povrata za projekt je 9,3 do 9,4%, što je znatno manje od garantiranog povrata koji je ostvarivao RWE za TE Plomin 2, koji je bio u rasponu od 14 do 17%. Ako je trošak kapitala manji od stope povrata, projekt se može financirati na komercijalnim osnovama i nisu nužne državne potpore", zaključuje se u financijskoj analizi. Ipak, ekonomska analiza ispitivala je ekonomsku opravdanost projekta i procjenjivala troškove i koristi za društvo uzimajući u obzir i eksterne troškove i koristi, a njezini nalazi nisu pozitivni. Općenito, pokazuje se da projekt već 2027. počinje generirati negativni novčani tok. Provedeni su testovi osjetljivosti na promjenu otkupne cijene od 60 do 100 eura/MWh, promjenu otkupljene količine, porast troškova pogona (posebno emisija), kašnjenje izgradnje i povećanje troška izgradnje. Prihodi projekta pokrivaju operativne troškove dok je cijena CO
2 ispod 64 eura/t, a nakon toga cijena energije od 70 eura/MWh nije dovoljna. Prema jednom od primijenjenih modela, te cijene emisija mogle bi biti dosegnute oko 2037., a uz "crni" scenarij cijena emisija po EIB-u ta se razina očekuje oko 2022. Na temelju financijskih pokazatelja TE Plomin C bi tada zbog gubitaka trebao izići iz pogona. Promjenom troška izgradnje negativno se mijenja i interna stopa povrata pa je tako uz 20-postotno povećanje troška izgradnje stopa povrata 7%, što je 3 postotna poena više od primijenjene diskontne stope, te je mogućnost komercijalnog financiranja upitna. Pokazuje se da s 50-postotnim ukupnim povećanjem investicije projekt postaje neisplativ jer interna stopa povrata pada na 5%.
Zaključak autora analize je da je projekt preosjetljiv na kritične varijable, a ako se u obzir uzmu eksterni troškovi štete u okolišu izazvani onečišćenjem zraka ekonomska neto sadašnja vrijednost je manja od nule, odnosno projekt nosi više štete od koristi. Maja Božičević Vrhovčak, direktorica DOOR-a kazala je da je analiza napravljena nepristrano i da su njezini rezultati slobodno podložni propitivanju, a cilj im je bio potaknuti argumentiranu raspravu o projektu. Zamjerila je HEP-u što ciljevi projekta gradnje TE Plomin C nisu jasno numerički postavljeni niti iskomunicirani s javnošću, već se o projektu uglavnom govori iz deklarativne potrebe. Ona drži da TE Plomin C ne bi trebalo graditi, ali nužnim smatra komparativne analize ostalih opcija uz sudjelovanje zainteresirane javnosti.
Toni Vidan iz Zelene akcije podsjeća da je MOST na vlast došao zalažući se za stopiranje tog projekta i donošenje nove energetske strategije, za što je volju pokazala i Domoljubna koalicija. "Ako dođe do promjene tih stavova narušit će se vjerodostojnost energetske politike ove Vlade, a ako se pristane na otkupnu cijenu od 85 eura/MWh iz TE Plomin C, ne znam koji bi motiv bio, a da nije koruptivan jer se energija na tržištu može nabaviti za 30 do 40 eura", kazao je Vidan. Zapitao se nije li pri zalaganju za taj projekt u pitanju motiv prikrivenog srljanja u privatizaciju HEP-a, koji bi zaglavio u loš ugovor kojim bi bio prisiljen dio profita zarađen prodajom energije iz hidroelektrana plasirati u pokrivanje gubitaka iz TE Plomin C. To bi ujedno i smanjilo mogućnost elektroenergetskog sustava da prihvati veće količine energije iz OIE, čime bi se onemogućila energetska tranzicija u niskougljičnu energetiku. Zelena će akcija ovu Analizu poslati resornim ministarstvima, Vladi, Saboru i klubovima zastupnika koje pozivaju da se odustane od tog projekta koji smatraju izrazito štetnim za društvo.