Dvorjani ne žele skladište radioaktivnog otpada

Autor: N.D. Objavljeno: 23.02.2016. 🕜 13:27 Lokacija: Zagreb

Lokalci prosvjeduju jer ih se sili da udome skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada

Stanovnici Dvora i prekograničnog Novog grada te okolnih općina rezolutno odbijaju mogućnost da se u bivšoj vojarni Čerkezovac uspostavi skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (medicinski otpad, gromobrani i sl.). Taj svoj stav ponovilo je njih dvjestotinjak prosvjedujući na prvoj javnoj raspravi o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog goriva i Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja RAO, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Prema tim dokumentima u Čerkezovcu bi se trebalo urediti nadzemno skladište koja bi primilo sav institucionalni RAO i otpad iz iskorištenih izvora, kojeg sada ima 7 m3, a do 2060. trebalo bi ga biti 15 m3. Taj otpad sada se skladišti u Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja u Zagrebu, a Hrvatska bi nacionalno skladište trebala uspostaviti do 2023., te sanirati tri lokacije na kojima ima radioaktivnog materijala u Plominu, Kutini i Kaštelima. Također, Strategija zbrinjavanja RAO podrazumijeva da Hrvatska preuzme svoj dio nisko i srednje RAO iz NE Krško, kojeg sada ima 1130 m3, a 2043., kada se predviđa prestanak rada NE Krško, bit će ga 1780 m3 te 2.660 tona. Za taj će otpad trebati izgraditi trajno odlagalište, a upravo to je ono što najviše plaši stanovnike u Sisačko-moslavačkoj županiji, jer ako se jednom tamo uspostavi skladište, boje se da su velike šanse da će tamo niknuti i trajno odlagalište koje doživljavaju prijetnjom za svoje zdravlje i okoliš. Uzalud su izrađivači strateške procjene iz Ekonerga i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost uvjeravali građane da opasnosti nema, ni od skladištenja ni prilikom transporta. Svi će se rizici, naglašavali su, posebno razmatrati u procjeni utjecaja na okoliš, a kada se provede kompletna procedura država i stanovništvo će odlučiti hoće li se graditi skladište. 
Sudionici javne rasprave na to su mahom odvraćali da ih ne zanima javna rasprava jer stav već imaju. Pitaju se kako je moguće da ih država prisiljava i ne uvažava njihove želje, ističući da je riječ o "prostituciji struke i pritisku politike", što je i dovelo do toga da samo Trgovska gora ostaje moguća lokacija za skladište/odlagalište. Na prijedlog da Hrvatska plati Sloveniji zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ravnatelj DZRNS Saša Medaković je kazao da su hrvatske stručne analize slovenskog rješenja za gradnju odlagališta ispod savskog vodonosnika u Vrbini pored Krškog pokazale da je to nepovoljna lokacija. Osim što je takvo rješenje loše, ujedno je i četiri puta skuplje od hrvatskog. "Otpad je nemoguće izvesti. EU direktive traže uspostavu nacionalnog skladišta za domaći otpad kao minimuma infrastrukture. Teoretski postoji mogućnost da neka EU članica prihvatiti naš otpad, ali takve zemlje nema", kazao je Medaković. Na kritike da je država neodgovorna, jer se dogodilo da dvije bačve s otpadom nigdje nisu evidentirane, on je kazao da država 50 godina nije sustavno postupala sa svojim otpadom ali se prije dvije godine počelo raditi kako treba u sklopu čega je i počela sanacija skladišta na IRB-u. Na pitanja kako će gradnja skladišta pozitivno utjecati na život u tom kraju izrađivači studije nisu mogli dati egzaktan odgovor jer bi razne projekte tek trebalo razraditi u suradnji s lokalnom samoupravom. Općina bi od smještaja skladišta na svom prostoru imala 8 mil. kn. ekološke rente godišnje. Javna rasprava koju organizira Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost traja od 17. veljače do 18. ožujka, a održat će se i u Dvoru početkom ožujka. U sklopu odlučivanja o smještaju RAO provest će se i prekogranična procjena utjecaja na okoliš kada za to bude vrijeme. 

TAGOVI