ACER, Agencija europske unije za suradnju energetskih regulatora objavila je Izvješće o praćenju razvoja energetske infrastrukture u Europi za 2026. Ono ispituje prilagođavaju li se elektroenergetske mreže, plin i vodik promjenjivim energetskim potrebama i što to znači u smislu troškova ulaganja, kašnjenja i troškova za potrošače. Konstatira se da se trendovi ulaganja značajno se razlikuju među mrežama za električnu energiju, plin i vodik, što odražava njihove različite uloge i razine zrelosti.
Ulaganja u elektroenergetsku mrežu brzo rastu. Godišnja ulaganja u prijenos električne energije gotovo su se utrostručila, s 10,4 milijarde eura u 2019. na 30,5 milijardi eura u 2025. Međutim, prekogranični projekti često kasne. U prosjeku, 22% projekata prijenosa električne energije od zajedničkog interesa (PCI) i projekata od obostranog interesa (PMI) kasni svake godine, uglavnom zbog dugotrajnih postupaka izdavanja dozvola. Jednogodišnje kašnjenje može koštati oko 4 milijarde eura izgubljene ekonomske dobrobiti.
Sve skuplje mjere za ublažavanje zagušenja
Zagušenje elektroenergetske mreže je skupo a rastuća potražnja za priključcima na mrežu produžuje redove čekanja. Istovremeno, korektivne mjere koje su poduzeli operatori prijenosnih sustava (TSO) radi ublažavanja zagušenja mreže koštale su europske potrošače 5,4 milijarde eura u 2025., što je preko 25% više nego u 2024.
Prihod prikupljen za upravljanje zagušenjem električne mreže uglavnom se izdvaja za kasniju upotrebu. Godišnji prihod od zagušenja s tržišta unaprijed premašio je devet milijardi eura u 2025., što je sedam puta više od razine iz 2019. Ipak, 60% (oko 12,5 milijardi eura) ukupnog dostupnog prihoda od zagušenja TSO-i izdvajaju za kasniju upotrebu, umjesto da se reinvestira u prekogranične mreže ili usmjerava na smanjenje tarifa. Desetogodišnji plan razvoja mreže (TYNDP) ENTSO-E-a za cijelu EU ne pokazuje da postoje projekti u izgradnji u oko 40% zemalja EU.
Kućanstvima je mrežarina porasla 40% u šest godina
Rastući troškovi elektromreže opterećuju račune kućanstava, konstatira se u izvješću. Troškovi električne mreže za kućanstva u EU porasli su za 40% između 2019. i 2025., dosegnuvši 84 EUR/MWh. Sada čine oko 28% prosječnog računa za struju kućanstva.
Plinske mreže se pak prilagođavaju nižoj potražnji. Ulaganja u plinski sektor uglavnom su stabilna u usporedbi s 2019. godinom, dok potražnja ostaje 16 % ispod referentne razine zabilježene u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Prosječne tarife za transport plina porasle su za 40 % između plinskih godina 2020./2021. i 2024./2025., što ukazuje na važnost prilagodbe postojećih mreža smanjenoj potražnji uz istovremeno održavanje troškova pod kontrolom, stoji u reportu.
Razvoj mreža za vodik još je u ranoj fazi. Kapacitet elektrolizatora u EU-u (koji se koriste za proizvodnju vodika pomoću električne energije) dosegnuo je 0,49 GW, što je znatno ispod ciljne vrijednosti od 30–58 GW, predviđene za 2030. godinu u nacionalnim strategijama i scenarijima EU-a. Razvoj mreža morat će teći postupno, prateći tempo rasta proizvodnih kapaciteta i potražnje.
