Završeni summit Europske unije o pitanju energetike, ali i sve prisutnijeg ekonomskog protekcionizma unutar Unije, dao je tek djelomično rješenje. Unatoč retoričkoj potpori prisutnih ministara zemalja članica u vezi s idejom o najavljenoj liberalizaciji energetskog tržišta, kao i njihovo načelno slaganje s predsjednikom Europske komisije koji uporno poziva vlade da ne posežu za protekcionističkim mjerama, zasad takav rasplet ostaje prilično neizvediv - komentira Poslovni dnevnik. Europa pak zbog nesigurnosti pri isporuci i visokih cijena energenata ne odustaje od nuklearnih postrojenja, uz visoka ulaganje u obnovljive izvore energije. Pitanje liberalizacije energetskog sektora u Europskoj uniji, čija je provedba najavljena za iduću godinu, otvorila je ključno i vjerojatno najteže rješivo pitanje o kojem će ovisiti daljnje funkcioniranje EU-a. Sve su učestalije intervencije vlada koje sprječavaju inozemna preuzimanja domaćih kompanija, u tzv. strateškim sektorima, što je prošlog tjedna potvrdio i francuski predsjednik Jacques Chirac. Chirac je naime izjavio kako se Europa ne može graditi na jednom jeziku i kulturi dodavši kako se radi o eklatantnom primjeru protekcionizma. Na taj je način Pariz poslao jasnu poruku na sve učestalije kritike na račun svog intervencionizma, odnosno 11 strateških sektora i sprječavanje preuzimanja lokalnog Sueza od strane talijanskog Enela. Istodobno, i španjolska vlada, tvrdeći kako ima jednu od najprivatiziranijih elektroprivreda u Europi, ostaje dosljedna svom pravu veta na inozemna preuzimanja. Iako se nigdje ne precizira na čemu se temlji takav optimizam, gotovo je sigurno da će nuklearna postrojenja i dalje biti glavni oslonac europske energetske politike. Naime, nakon nedavne ukrajinsko-ruske krize, veliki dio europskih država našao se pogođen manjom isporukom, što je bio golemi plus i poticaj onima koji se zalažu za rad nuklearki. Kada je prije nekoliko godina švedska vlada donijela odluku o oslanjanju na isključivo obnovljive izvore, došlo je do žestokog protivljenja radnika i sindikata. No, ipak u posljednje vrijeme alternativna energija privlači sve više ulagača, što je samo dokaz da se od nje unatoč svemu ne odustaje. Tako su se i ministri obvezali na godišnje izdvajanje 121 milijarde dolara u istraživanje i razvoj novih tehnologija, čime bi obnovljivi izvori trebali zaustaviti europsku ovisnost o inozemnim energentima.