Hrvatska se nada da će natječaj za istraživanje ugljikovodika na moru privući 2,5 milijardi dolara investicija u razdoblju od pet godina, smanjiti ovisnost zemlje o uvozu nafte i plina, podići tromo gospodarstvo i pomoći u stvaranju strateški smještene Hrvatske kao regionalnog središta energije, piše Financial Times. Prošle godine je britanski Sunday Times izvijestio da istraživanje norveške tvrtke Spectrum procjenjuje da bi Hrvatska mogla imati rezerve do tri milijarde barela sirove nafte, što su druge najveće rezerve u EU-u. Barbara Dorić, predsjednica Agencije za ugljikovodike  je opreznija i kaže da je teško reći prije nego što bušenja budu izvedena. Hrvatska trenutno ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina, prema podacima US Energy Information Administration. Ali ona puno i uvozi, i to 73.400 barela nafte dnevno i 14 milijuna kubika plina (u 2012), s tim da gotovo sav uvezeni plin dolazi iz Rusije, piše FT. Potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle bi se pokazati značajnima, kako za zemlju, tako i za širu regiju, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini. Situacija u Ukrajini je izazvala zabrinutost zbog prevelike ovisnosti o Rusiji i potkopala projekt Južnog toka koji bi plinom opskrbljivao središnju Europu, Italiju i Balkan, bez prolaska kroz Ukrajinu. Poziciju Hrvatske u središtu zemalja kojima bi prolazio Južni tok teško je previdjeti. "To je potencijalno vrlo pozitivno za Hrvatsku, a vjerojatno i za cijelu regiju. To je vrlo neistraženo područje s potencijalom značajnog dotoka plina za Europu i druga tržišta. Ranija istraživanja su se vršila na talijanskoj strani pomorske granice, na kojoj ima daleko više proizvodnih objekata. Šanse izgledaju vrlo obećavajuće - bilo je više od 40 naftnih tvrtki na konferenciji za pokretanje natječaja, a postoji i realan interes velikih igrača" kazao je Jim Thomas, potpredsjednik za regulatorna savjetovanja pri IHS, koji je pomogao Hrvatskoj izraditi proces nadmetanja. On dodaje da su uvjeti natječaja atraktivni, pogotovo u usporedbi s onima mediteranskih konkurenata. Ipak, i Dorić i Thomas se slažu da nema jamstva da postoje značajne komercijalno iskoristive rezerve koje bi imale značajan utjecaj na regionalnom energetskom tržištu. Naravno, postoji i zabrinutost po pitanju štete koju bi istraživanje nafte i plina moglo učiniti hrvatskom turizmu koji je generirao više od sedam milijardi eura prihoda u prošloj godini. Dorić tvrdi da je 'jedan od osnovnih uvjeta za nadmetanje pridržavanje najviših ekoloških standarda te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka.