"Imamo velika očekivanja po pitanju razvoja hrvatskog plinskog tržišta u idućim godinama. Naše procjene su potvrđene i u studiji isplativosti projekta Južni tok u Hrvatskoj. Očekujemo da će europski trendovi sve većeg korištenja plina kao ekološkog energenta, uz sve manju njegovu proizvodnju u europskim zemljama, biti prisutni i u vašoj zemlji", rekao je za Poslovni dnevnik Kuprijanov. Gazprom je sredinom siječnja dobio ugovor za isporuku dijela plina za kutinsku Petrokemiju, a sve je izvjesnije da bi ta tvrtka mogla biti suinvestitor u nekim energetskim projektima, možda već i u Plominu C. Iako iz ruskog energetskog diva nisu željeli detaljnije govoriti o konkretnim projektima, potvrđuju veliki interes za taj sektor. "Mi intenzivno procjenjujemo mogućnosti za bilateralnu suradnju s hrvatskim partnerima na području plina. Među obećavajućim projektima je potencijalna suradnja u izgradnji energetskih postrojenja na plin u vašoj zemlji.
Pregovori po ovom pitanju su u začetku i raspravlja se o nekoliko opcija za suradnju", navodi. Rusima je u Hrvatskoj jako zanimljiv i projekt korištenja plina kao pogonskog goriva za vozila, pogotovo teške gospodarske kamione i strojeve te u javnom prijevozu. Iako naša zemlja nije uspjela ući na glavnu trasu plinovoda Južni tok, prvenstveno zbog nekih pogrešnih političkih odluka iz prošlih godina, kompromisno rješenje na obostranu korist je nađeno u odvojku dugom 100 km koji će preko Srbije opskrbljivati Hrvatsku sa 2,7 milijardi kubnih metara plina na godinu. U Gazpromu Južni tok vide kao projekt koji će dati veliki poticaj gospodarstvima zemalja koje su u njega uključene. S jedne strane, kaže Kuprijanov, na projektu njegove izgradnje će raditi lokalne tvrtke, a s druge strane će osigurati dostatne količine relativno jeftinog plina za industriju.
"Treba svakako spomenuti da će novi plinovod dati povjerenje u pouzdanu opskrbu plinom europskih zemalja i njihovih građana i industrije. Kako se radi o projektu koji se gradi po najvišim tehnološkim i ekološkim standardima, znatno će se povećati sigurnost transporta ovog energenta po ljude i okoliš, sve od ruskih plinskih polja pa do krajnih korisnika", kaže
Kuprijanov. Iako je Gazprom najpoznatiji po svojem plinskom biznisu, svjetski lider s gotovo 20% ukupne svjetske proizvodnje plina, veliki dio njihova prihoda dolazi i od nafte. Samo prošle godine je njihova tvrtka Gazpromnjeft, koja je na ovom području najpoznatija po vlasništvu nad srpskim NIS-om te nedavnom preuzimanju OMV-ovih crpki u BiH, proizvela 59 milijuna tona nafte, a u vlastitim rafinerijama preradila 43 milijuna. U konkurenciji ruskih Zaružebenjefta, hrvatske Ine te kuvajtskog Q8, Gazpromnjeft je vrlo ozbiljni takmac i za OMV-ov malopordajni lanac u Hrvatskoj. Kuprijanov kaže da je prvenstveni razlog otvaranja njihove naftne tvrtke u Zagrebu mogućnost sudjelovanja na natječajima za istraživanje i iskorištavanje naftnih i plinskih polja, kako na kopnu, tako i u Jadranskom moru, piše Poslovni dnevnik.
