"Gredelj postoji od 1894. i bilo bi ga šteta ugasiti. U tom smislu sam donio odluku da Gredelj nastavi raditi" rekao je Hrkać podnoseći izvješće. Dodao je da je posljednjih godina Gredelj radio s gubitkom od 70 do 80 milijuna kuna koji se generirao zbog neprimjerenog odnosa između rada, plaća i broja ljudi. "Donio sam odluku da Gredelj može raditi s tisuću ljudi istu količinu poslova koje je obavljao s 1500 ljudi", rekao je Hrkać. Rekao je da ako se želi ostvariti stečajni plan, vjerovnici moraju biti spremni i na neke žrtve koje će ipak biti manje od žrtvi koje bi imali u likvidacijskom postupku.
Vjerovnici su s 99,6% glasova prihvatili Hrkaćev prijedlog o nastavku poslovanja Gredelja, da se imovina koja nije nužna za obavljanje poslovne djelatnosti unovči u stečajnom postupku, da se pokrene postupak legalizacije objekata te da se nastave započeti sudski postupci radi naplate tražbina, prenosi HRT.
Hoće li proći stečajni plan za Gredelj?
U Gredelju se nadaju u pronalaženje rješenja za nastavak proizvodnje
