Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, strateški važnog prolaza za pomorski prijevoz nafte, ne bi izravno ugrozilo opskrbu Hrvatske naftom. Naša najveća naftna kompanija Ina ne uvozi naftu iz zemalja Perzijskog zaljeva, već u najvećoj mjeri iz Rusije. No, ono što bi osjetili i hrvatski potrošači jest rast cijena crnog zlata na svjetskom tržištu. 'U slučaju da se tjesnac zatvori na samo tjedan dana, procjenjujem da bi cijena nafte na svjetskim tržištima skočila za 10 posto', kaže prof. dr. Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Kad je riječ o domaćim zalihama nafte i naftnih derivata, za njih se brine Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (Handa). Europska unija propisala je za svoje članicu obvezu držanja zaliha nafte i naftnih derivata u količini 90-dnevne potrošnje. Trenutno, prema podacima Hande, u obaveznim zalihama imamo 10.000 t motornih benzina, 52.000 dizelskog goriva i 293.000 t sirove nafte. Kad bi se to sve preradilo, Hrvatska bi imala motornih benzina za 56 dana, dizelskog goriva za 37 dana, lož ulja za 93 dana, mlaznog goriva za 99 dana i plinskog ulja za 26 dana. Stanje će se još popraviti do kraja mjeseca, kada stiže dodatnih 80.000 t sirove nafte i 40.000 t dizelskog goriva. Tad ćemo ukupno imati benzina za 70 dana, dizela za 55, loživog ulja za 119, mlaznog goriva za 126 i plinskog ulja za 33 dana, piše T portal.