U slučaju da se zaista raspiše natječaj za realizaciju projekta Kosinj-Senj 2, osim Adrisa može se računati na interes većeg broja tvrtki, jer je riječ o ulaganju od 650 milijuna eura koje se može vratiti za samo pet godina, piše Večernji list, problematizirajući zbog čega uopće HEP namjerava tražiti partnera za tako unosan projekt koji bi banke sigurno znale popratiti jer je rizik minimalan. Projekt Kosinj-Senj 2, podrazumijeva gradnju akumulacijskog jezera u Kosinjskoj dolini s pripadajućom hidroelektranom snage 30 MW, 13,5 km novog odvodnog tunela kroz Velebit te nove elektrane Senj 2 snage 350 MW. Količina proizvedene energije sa sadašnjih 1050 Gwh bazne energije povećala bi se na 1.400 Gwh, no hidroenergetski sustav Senja postao bi vršni proizvođač čija energije stabilizira sustav u trenucima najveće potrošnje. Takva energija je i najskuplja i na tržištu dostiže cijenu od 100 eura po MWh, a vrijednost godišnje proizvodnje u senjskom sustavu iznosila bi oko 140 milijuna eura. Radni vijek elektrane do većeg remonta iznosi 30-ak godina, a investicija bi se u ovom slučaju vratila za samo 5 godina. Večernji se pita zašto se HEP sam ne upusti u gradnju tog sustava, ili, ako se već inzistira na nekom partneru, zašto to ne bi bili mirovinski fondovi jer je rizik minimalan, a profitna stopa visoka, umjesto da se megaprofit prepušta privatniku.