HEP je danas priopćio kako smatra da se nalazi u nepovoljnijem položaju u odnosu na druga elektroprivredna poduzeća u Federaciji BiH te je zatražio očitovanje nadležnog ministarstva o plaćanju za HEP prijepornoga dijela naknade od 10 milijuna eura za uporabu vode iz Buškog jezera.
Podsjetimo, kao što smo već pisali, općine Livno i Tomislavgrad u Hercegovini pokrenule su sudski spor tražeći isplatu 10 milijuna eura od HEP-a. Zahtjev dviju općina temelji se na izmjenama Zakona o hidroakumulacijskom objektima Federacije BiH koje su stupile na snagu 2021. godine. Njima je predviđeno plaćanje veće naknade za korištenje vode iz Buškog jezera. Ta se voda sustavom kanala i tunela usmjerava prema hidroelektrani Orlovac u sustavu HEP-a koja proizvodi električnu energiju, te dalje završava u slivu rijeke Cetine.
HEP je priopćio kako je zatražio očitovanje Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH. Prijeporni dio naknade, navodi HEP, proizlazi iz izmjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata.
Zakon je donesen 2002. godine i više puta mijenjan, a pojedine izmjene izazvale su nejasnoće i prijepore među lokalnim zajednicama, tvrde iz Hrvatske elektroprivrede. To je HEP, kako se navodi, dovelo u nepovoljniji položaj u odnosu na druge elektroprivrede u Federaciji BiH.
HEP tvrdi da uredno podmiruje sve nesporne obveze te isplaćuje naknade koje se obračunavaju prema proizvedenoj količini električne energije i da je po tom osnovu 2023. godine platio više od 2 milijuna eura, a 2024. više od 1,4 milijuna.
Tvrtka ističe da zahtjevi Livna i Tomislavgrada premašuju zakonski propisani ukupni iznos naknade, jer se dvije lokalne zajednice nisu usuglasile oko međusobnih omjera raspodjele, pa njihovi zbrojeni zahtjevi prelaze 100 posto.
HEP dodaje da je spreman na dogovor kojim bi se postiglo trajno rješenje, no da će do tada u sudskim postupcima koristiti raspoloživa pravna sredstva za zaštitu poslovnih interesa.
