Protok vode nizvodno od objekta sa 60 kubnih metara po sekundi i više se nego udvostručio, uništivši kanjon rijeke sljedećih 30 km. Odavno je rastjerao kupače, uništio turizam na rijeci, a posljednjih godina zbog erozije i uništavanja obale odronima, vlasnici nekretnina uz rijeku doslovno ostaju bez zemlje, jer im je odnosi rijeka. Te su štete vidljive, HEP ih je kao vlasnik priznao godinu nakon puštanja centrale u rad. Vlasnici zemljišta uz Dobru ostaju bez kvadrata svojih parcela, a cijene njihovih nekretnina drastično su pale. Na zemljištu niču mala jezera kojih prije nije bilo.
Utjecaj na tri rijeke
"HE Lešće je uništila Dobru, no njezin utjecaj je očit i na Kupi, koja se
također diže pod snagom vodnog vala iz Dobre. S tim valom dolazi brža i
hladnija Kupa, jer se voda ispušta s dna akumulacije, što je pogubno za
riblju mlađ. Pitanje je što se događa i s Mrežnicom na kojoj se također
mogu uočiti promjene otkad je proradila ta hidrocentrala. Ljudi koji
žive uz rijeke to vide i o tome razgovaraju", kaže Denis Frančišković iz Eko Pana.
Davno osnovanu Radnu skupinu za praćenje štete, od ožujka ove godine zamijenilo je slično Povjerenstvo. Dosad su milijuni kuna ulupani u razne sanacije, no nijedna nije trajna. HEP smatra da zbog dotoka vode nije utvrđen utjecaj HE Lešće na druge rijek pa ni na Mrežnicu. "Tehnička promatranja ne ukazuju na gubitak vode te se i ostvarena godišnja proizvodnja HE Lešće kreće u okviru projektirane, oko 100 mil. kWh. Vidijivo je da se događa nešto što se nije događalo prije na Kupi, a kad je Mrežnica u lipnju posmeđila, opet je pod povećalom bila hidroelektrana. Nikada nije provedeno istraživanje kojim bi se dokazala krivnja HE za Mrežnicu, ali stručnjaci ne dvoje da su povezani podzemni sustavi ta dva korita. Jedan od dokaza da akumulirana voda iznad brane pronalazi puteve podzemljem su i jezera nastala u okolici zaseoka Špehari.
Rušiti elektranu
Karlovački zeleni aktivist Denis Frančišković iz udruge Eko Pan godinama upozorava na negativan utjecaj HE Lešća na okoliš. Njegove zle slutnje počele su dobivati potvrdu samo godinu nakon što je proradila, a godinu poslije toga prvi put je rekao da je najsvrsishodnija sanacija njezina lošeg utjecaja - njezino rušenje.
"Zbog te izjave su na nas gledali kao na luđake. Dakako, nisam promijenio mišljenje do danas, međutim, većini stanovnika Karlovačke županije ta se ideja više uopće ne čini ludom. Smatram da je to ne samo najbolje za prirodu koja će se sama regenerirati, nego i najisplativiji oblik sanacije. Koliko je nama HE Lešće isplativo? Mi u ovom trenutku uopće ne možemo procijeniti kakav će biti daljnji utjecaj tog objekta na prirodu, možemo samo prognozirati na iskustvima iz proteklog desetljeća, a ona su grozna" smatra Denis Frančišković, dodajući da je u svijetu rušenje elektrana sasvim normalna pojava, ilustrirajući to američkim primjerom, gdje su vlasti u posljednjih tridesetak godina srušile više stotina raznih brana i hidroelektrana vrativši rijeke prirodi, te francuskim, gdje je ljetos počelo rušenje dvije brane slične onoj iz Lešća, a više pročitajte ovdje.
