Ukupno je 8,6 posto osoba bilo u teškoj materijalnoj deprivaciji, a 24,8 posto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada se postotak osoba koje su u riziku od siromaštva povećava na 42,9. U većem riziku od siromaštva su građani na kontinentu, a najrizičnija kategorija su nezaposleni i samci stariji od 65 godina.
Ukupno 52,9 osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak. Tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće si nije moglo priuštiti 51,3 posto, a za njih 49,6 posto troškovi stanovanja su bili znatno financijsko opterećenje. U lošijoj situaciji od Hrvata žive Rumunji, Bugari, Litva i Letonija, koje su u proteklih devet godina znatno više smanjile postotak siromaštva, za razliku od Hrvatske gdje se on očigledno povećava.
