Hoće li se EU vratiti ruskom plinu? Čelnici nekih velikih kompanija u EU počeli su govoriti da bi uvoz određenih količina ruskog plina mogao biti dobra ideja. To uključuje i onaj od državnog plinskog diva Gazproma, što je donedavno bilo nezamislivo.
Budući da se EU obvezala zaustaviti uvoz energije iz Rusije do 2027. kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022., to bi bio veliki zaokret politike, piše slovensko izdanje Forbesa koje navodi kako Europa ima ograničene mogućnosti.
Pregovori s glavnim izvoznikom LNG-a Katarom o većoj kupnji plina su zapeli, a dok se razvoj obnovljivih izvora energije ubrzao, rast nije dovoljno brz da bi se EU osjećala sigurnom.
“Ako dođe do razumnog mira u Ukrajini, mogli bismo se vratiti na protoke od 60-70 milijardi kubičnih metara godišnje, uključujući ukapljeni prirodni plin”, rekao je Didier Holleaux, izvršni potpredsjednik francuske energetske grupe Engie koja je prije rata bila među najvećim kupcima Gazpromova plina.
Šef francuske naftne kompanije TotalEnergies, Patrick Pouyanne, smatra kako je potrebno diverzificirati rute opskrbe, umjesto da se Europa pretjerano oslanjanja na američki plin.
“Europa se više nikada neće vratiti uvozu 150 milijardi kubičnih metara iz Rusije kao prije rata, ali ja bih se kladio na možda 70 milijardi kubičnih metara”, smatra Pouyanne.
Slično smatraju i u kemijskom parku Leuna u Njemačkoj, u kojem su, između ostalih, smještene tvornice Dow Chemical i Shell. I tamo neki proizvođači kažu da bi se ruski plin trebao brzo vratiti. Rusija je nekoć pokrivala 60 posto lokalnih potreba, uglavnom kroz plinovod Sjeverni tok, koji je dignut u zrak 2022. godine.
