Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Robert Vartanovič Markarjan u intervjuu za T portal kazao je da Hrvatska definitivno neće biti tranzitna zemlja za plinovod Južni tok već da će na njega dobiti priključak. Rezulat je to zajedničke studije izvodljivosti koju su napravili Gazprom i Plinacro i koja je predana Gazpromu. "U ožujku 2010. godine, tijekom posjete tadašnje premijerke Jadranke Kosor Moskvi, potpisan je međuvladin sporazum o pristupanju Hrvatske u projekt Južnog toka. Kompanije Gazprom i Plinacro uspostavile su aktivne radne kontakte. Napravljena je studija o izvedivosti koja je predana Gazpromu. Rečeni sporazum danas se promatra kao dio projekta Južni tok i u tom smislu Hrvatska jest dio Južnog toka. No problem je u tome što ona neće biti tranzitna zemlja, nego će joj od glavnog plinovoda biti izgrađen priključak samo za njezine vlastite potrebe", kazao je veleposlanik. Dodao je da bi bilo drugačije da je hrvatska strana na vrijeme i brzo reagirala na njihovu ponudu. "Napominjem da je još u lipnju 2007. godine tadašnji predsjednik Vladimir Putin, ovdje u Zagrebu, na Energetskom samitu prvi progovorio o tome i predložio svim zemljama regije da sudjeluju u projektu. Sve susjedne zemlje, od Srbije do Austrije, vrlo brzo su reagirale i pristale. Samo je službeni Zagreb šutio. Tada je donesen zaključak da Hrvatska nije zainteresirana. A kada je na posljednjoj etapi Hrvatska ipak izrazila da je, kao, zainteresirana, mi smo odgovorili: 'Vašu želju poštujemo i naprosto, kao gesta s naše strane, vi ćete sudjelovati u projektu, no niste uključeni u tranzitni plinovod. Nakon njegove gradnje bit će napravljen zasebni priključak za Hrvatsku.' Gradnja Južnog toka trebala bi početi iduće godine", rekao je Vartanovič Markarjan. Veleposlanik je govorio o problemima koje hrvatske kompanije imaju u Hrvatskoj, spomenuvši Družba Adriju kao veličanstven projekt koji je bio apsolutno povoljan za Hrvatsku. "Navest ću vam i najnoviji primjer: u siječnju je u Hrvatskoj boravila delegacija velike državne naftne kompanije Zarubežnjeft. Održala je sastanak s prvim potpredsjednikom Vlade, gospodinom Čačićem, te službeno objavila da u energetski sektor Hrvatske namjerava uložiti više od milijardu eura. U uvjetima krize, kada znamo koliko su Hrvatskoj nužne takve investicije, činilo se da namjera Zarubežnjefta zaslužuje samo pljesak i podršku. No tada su po hrvatskim medijima krenuli svakojaki komentari koji stavljaju pod sumnju kreditnu sposobnost Zarubežnjefta, optužuju tvrtku da podzemnim kanalima pokušava upasti u Hrvatsku povlačeći za sobom još neke kompanije, da su joj poslovi mutni... Stvara se dojam da Rusi žele steći potpunu kontrolu nad energetskim sustavom Hrvatske! A riječ je o kompaniji svjetskog renomea koja aktivno radi na Bliskom istoku, u jugoistočnoj Aziji, Africi, Latinskoj Americi, pa i u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje posjeduje rafineriju nafte. Poslovni ljudi u Rusiji pozorno prate što se ovdje piše. Hoću da me ispravno shvatite: apsolutno čvrsto sam uvjeren da iza te kampanje ne stoje sadašnji dužnosnici Republike Hrvatske. Već sam se sastajao s rukovodstvom nove hrvatske vlade i s predsjednikom Josipovićem. Znam da je njihov nastroj apsolutno normalan. Nema nikakve 'alergije' vodećih hrvatskih dužnosnika na rusku prisutnost na hrvatskom tržištu. No nekome je ugodno da se pišu takvi članci i da se pritom iskrivljuju činjenice", zaključio je veleposlanik.