Naslovnica Energetsko gospodarstvo

Hrvatska i Slovenija traže zajednički jezik oko problema radioaktivnog otpada

Autor: N.D. Objavljeno: 21.11.2017. 🕜 15:52 Lokacija: Krško (Slovenija)

Formirat će se međudržavna komisija koja će predložiti rješenje za otpad

Hrvatska i slovenska strana osnovat će zajedničku skupinu stručnjaka koja bi do svibnja 2018. trebala predložiti rješenje za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Tako je odlučeno danas na sastanku Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između hrvatske i slovenske vlade vezane uz rad NEK-a. Formirana komisija Međunarodnom će povjerenstvu do svibnja iduće godine predložiti rješenja za nisko i srednje radioaktivni otpad, a visoko radioaktivni otpad i dalje ostaje u NEK-u. Neke od opcija odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada bile su zajedničko odlaganje u Sloveniji, ali i podjela otpada pa da svaka država sama zbrinjava svoj dio. Prijedlog koji Hrvatska zasad nije prihvatila je da se takvo odlagalište gradi u Vrbini, nedaleko Krškog. Slovenija je započela s pripremnim radnjama gradnje odlagališta u Vrbini, bez obzira na odluku hrvatske strane. Hrvatska je pak više zainteresirana svoj otpad odložiti na Trgovskoj gori, koju je uvrstila u svoje strateške dokumente ali još nije usvojila Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, gdje se spominje bivša vojarna Čerkezovac kao mjesto za izgradnju Centra za zbrinjavanje NSRAO, temeljem odluke Sabora. Za tu bi lokaciju trebalo provesti postupak procjene utjecaja na okoliš te izraditi idejni projekt i prateću dokumentaciju, a lokalno stanovništvo i susjedna BiH oštro se protive. Računa se da bi hrvatsko  skladište trebalo koštati oko 100 milijuna eura, dok slovensko košta pet puta više, a lokalnoj zajednici bi godišnje dolazilo između pet i 10 milijuna eura na ime okolišne rente. U svakom slučaju, otežano političko odlučivanje u Hrvatskoj oko izgradnje odlagališta nije povoljno, tim više što Slovenija svoje odlagalište već počinje graditi, a otpad bi trebali preuzeti 2023.. 
Ministar Ćorić je rekao da se razgovaralo i o budućim aktivnostima oko elektrane i da su se strane usuglasile da se zajednički treba pristupiti izazovima koji ih čekaju u sljedećih 30-ak godina, budući da je NEK dobio dozvolu za rad do 2043. godine. Inače, Slovenija je ovaj susret tražila od 2015. godine, a sljedeći susret Međudržavnog povjerenstva bit će do kraja 2018. godine u Zagrebu. Odgovarajući na pitanja novinara, hrvatski ministar Ćorić je na pitanje o strateškom partnerstvu u INA-i rekao je da će svaki potencijalni strateški partner, u kontekstu budućeg upravljanja Inom, svoju ideju o strateškom upravljanju moći izraziti u sljedećim mjesecima i to konzultantima koje će Hrvatska angažirati. "U tom smo kontekstu otvoreni za svaki prijedlog i vjerujemo da će takvih prijedloga biti više", rekao je Ćorić.

TAGOVI

VEZANE VIJESTI

AKTUALNO

Prodaja naftnih derivata u Sjevernoj Makedoniji u godinu dana povećana za 4,88%

Najveći dio goriva u zemlju uvozi se iz Grčke

Unatoč povećanoj prodaji slovenski div ostvario je slabije rezultate

Gubici na prodaji naftnih derivara na slovenskom tržištu u ožujku iznosili su čak 27,5 milijuna eura

Kako spasiti rijeku Colorado?

Ugrožena je proizvodnja energije i vodoopskrba za milijune ljudi u Kaliforniji, Nevadi i Arizoni, ...