Ukupnih rezervi nafte i plina u svijetu je toliko da bi to moglo biti dovoljno za najmanje dva iduća stoljeća, a plina za tri stoljeća, ukazuju najnovije procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA), prenosi Poslovni dnevnik. Podaci iz godišnjeg izvještaja agencije ukazuju da se katastofa koju bi, prema nekim teorijama, imao izazvati neposredno prijeteći "naftni slom" odlažu u relativno daleku budućnost. Kako prenosi list, teorija vrhunca proizvodnje (oil peak) je zasnovana na pretpostavci da od trenutka kada rezerve nafte budu iscrpljene za više od 50% počinje padati eksploatacija, a cijena nafte veoma brzo raste što bi dovelo do grabeža i "rata za naftu". Prema nekim mišljenjima, vrhunac proizvodnje već se desio ili će se veoma brzo dogoditi što bi moglo imati globalno katastrofalne posljedice. Prema Agenciji do 2030. neće biti vrhunca proizvodnje jer "ni nafta ni plin zalihama nisu pri kraju". Priznaje se, ipak, da bi se konvencionalne rezerve nafte mogle krajem tog razdoblja približavati vrhuncu proizvodnje, ali će do tada ulogu zamašnjaka povećanja rezervi preuzeti nekonvencionalni izvori kakav je, primjerice, kanadski naftni pijesak. IEA u izvještaju World Energy Outlook procjenjuje ukupan volumen konvencionalnih izvora nafte na 3,5 milijuna barela. Od toga je već izvađeno oko 1,1 bilijuna barela, a 1,2 bilijuna nije otkriveno, odnosno dokazano, prenosi Poslovni dnevnik. Još dva bilijuna barela nafte nalaze se u nekonvencionalnim izvorima. Ukupan volumen nafte koja se može eksploatirati procjenjuje se na 6,5 bilijuna barela što bi, prema sadašnjoj potrošnji, bilo dovoljno za najmanje dva stoljeća.