INA je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila neto dobit od 797 milijuna kuna, što je 169%, odnosno 501 milijun kuna više nego u istom lanjskom razdoblju, kada im je neto dobit bila 296 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća INA grupe objavljenog na Zagrebačkoj burzi nekoliko dana nakon predaje Molove ponude za preuzimanje tridesetak posto Ininih dionica. »Ostvarena neto dobit gotovo je dostigla dobit ostvarenu u cijeloj prošloj godini, a ostvarenju tako dobrog poslovnog rezultata pridonijeli su program povećanja učinkovitosti poslovanja i povećani kapitalni izdaci«, istaknuo je predsjednik Uprave Tomislav DRAGIČEVIĆ za 'Vjesnik'. Dobit iz osnovne djelatnosti Ina grupe u prvom je polugodištu povećana za 205 milijuna kuna, na 693 milijuna kuna, što iz INA-e objašnjavaju prije svega većim cijenama sirove nafte, profitabilnijim poslovanjem rafinerijske prerade te smanjenjem korporativnih troškova. Ostvarena financijska dobit od 303 milijuna kuna uglavnom je rezultat viših pozitivnih tečajnih razlika i manjih kamata na kredite u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je iskazan gubitak od 88 milijuna kuna. Neto prihod od prodaje u prvom je polugodištu bio 13,5 milijardi kuna, 21% više nego lani. Pritom je prihod od prodaje u Hrvatskoj bio 8,7 milijardi kuna i povećan je 16 posto, a u inozemstvu 4,8 milijardi kuna (30% više). Predsjednik Uprave upozorava da Ina i dalje trpi negativni utjecaj zadržanog price capa na derivatima. Dobit iz istraživanja i proizvodnje nafte i plina povećana je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci za 233 milijuna kuna i dosegnula je 1,09 milijardi kuna. Segment Rafinerije i marketing pridonio je rezultatima Ina grupe s dobiti od 124 milijuna kuna, što je u odnosu na prvo polugodište lani povećanje od 69 milijuna kuna. Segment Trgovine na malo u prvom je polugodištu iskazao gubitak od 117 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani imao dobit od 17 milijuna kuna. I u objašnjenjima rezultata se upozorava na povećanje negativnog učinka zadržavanja neprimjene najviših cijena (sa 67 milijuna u lani na 162 milijuna u ovoj godini) te novoutvrđeni negativni učinak utjecaja reguliranih cijena ukapljenog naftnog plina (182 milijuna), uz napomenu da Uprava pregovara s regulatorom da ponovno razmotre zahtjev za povećanje cijena plina.