Ovaj projekt Ina je započela još 2007. godine, kada se krenulo u redefiniranje starih seizmičkih istraživanja, a nakon pozitivnih rezultata kompanije je morala organizirati razminiravanje. Prostor oko istražne bušotine i dalje se smatra minski rizičnim područjem. Bušotina Đeletovci 1-Zapad izbušena je u ožujku, a sada se radi na razradi polja. Plin, kojeg ima u manjim količinama, spaljuje se na baklji, a nafta se odvozi cisternama. Nakon daljnjih ispitivanja i svih potrebnih radnji bušotina će biti puštena u proizvodnju. Šikonja je kazao da je prerano govoriti o tome koliko će ova istražna bušotina davati nafte, a kao najveću vrijednost ističe činjenicu da će se usporiti pad rezervi u Slavoniji, te da se Ina vratila istraživanju na domaćem terenu. tamošnja polja Đeletovci, Privlaka i Ilača trenutno daju između 160 i 170 t nafte dnevno. Lilit Cota, direktorica službe istražnih projekata za JI Europu najavila je da će uskoro biti izbušena još jedna istražna bušotina, Antunovac-1, 30 km od Đeletovaca, a ove godine izbušit će se i istražna bušotina Bunjani 1 u općini Križ. Tu nije kraj dobrih vijesti iz Slavonije - istražna bušotina Đeletovci Zapad 2 mogla bi se bušiti 2014., u što će također biti uloženo 25 milijuna kuna.
Na toj lokaciji Ina ima istražna prava do kraja 2013. godine, a to namjerava iskoristiti. Na pitanje zašto se godinama nije ulagalo u istraživanja na kopnu Šikonja odgovara da je Ina bila fokusirana na istraživanja u Siriji i na Sjevernom Jadranu, a zadnjih par godina intenzivirale su se istražne aktivnosti na kopnu. Kopno se smatralo vrlo istraženim područjem, a 90-ih godina područje je bilo zahvaćeno ratom, no percepcija istraživanja na kopnu se promijenila i Inina strategija je promijenjena. Jedan od osnovnih novih pravaca u istraživanju Panonskog bazena temelji se na traženju novih, tzv. satelitskih polja u neposrednoj blizini postojećih polja. Od 2009. Ina je imala 4 istražne bušotine i sve su četiri bile pozitivne. U siječnju 2011. otkriveno je satelitsko naftno polje Selec-1, a u srpnju je otkrivena nafta na bušotini Hrastilnica-3. Hrvatska iz domaće proizvodnje zadovoljava 15% potreba za naftom i 60 do 70% potreba za plinom.
