Naftna kompanija INA u postupku je procjene utjecaja na okoliš za opsežne istraživačke radove na plinskom polju u Sjevernom Jadranu cca 50 km od obale, gdje su u planu četiri nove bušotine i tri eksploatacijske platforme. Ova vijest je osobito važna jer INA ima izrazit trend smanjivanja proizvodnje plina na Sjevernom Jadranu, a Hrvatska trenutno iz uvoza pokriva cca 60% potreba za plinom. Kako stoji u dokumentaciji koju ocjenjuje resorno ministarstvo, u planu je izrada i privođenje eksploataciji bušotina Ika B duboka, Ika-C, Ilena-2 i Ira-1 DIR te izgradnja eksploatacijskih platformi Ika C, Ilena i Ira na postojećem eksploatacijskom polju Sjeverni Jadran na kojem se sada nalazi osam plinskih polja (Ana, Anamarija, Ida, Ika, Ika JZ, Irina, Ivana, Vesna) a eksploatacija plina traje od 1999. godine. Lokacija zahvata za koji se provodi postupak je na plinskom polju Ika te na istražnim prostorima Ilena i Ira na dubinama od 39 do 65 metara. Ovo očigledno nisu novi INA-ini projekti jer su razradne bušotine locirane još 2004. i 2005. a elaborat utjecaja na okoliš za njih napravljen još 2011.. Rudarski projekti za ove zahvate datiraju još u devedesete godine prošlog stoljeća. Iz elaborata koji su sastavni dio dokumentacije vidljivo je da je još 2009. počelo zavodnjavanje eksploatacijskog polja pa se inženjeri sada pomiču po polju, a u slučaju istražnog objekta Ilena namjerava se istraživati ispod plinskog polja Ivana. INA se na ove zahvate odlučuje nakon što je u lipnju ove godine otkupila Eni-jev udio u projektu Sjeverni Jadran i zato što količina iscrpljenog plina u Jadranu rapidno pada zadnjih godina. U lipnju je objavljeno da će tim potezom INA povećati svoje sigurne i vjerojatne rezerve za 4,3 milijuna barela ekvivalenata nafte (boe) i povećati proizvodnju ugljikovodika u 2018. za oko 2.500 boe na dan, odnosno gotovo 380.000 m³ plina na dan. U financijskom izvještaju za 2017. stoji da su dokazane rezerve prirodnog plina od 2017. u odnosu na 2016. smanjene za čak 32%, a prosječna dnevna proizvodnja plina pala je za samo 5%, što ukazuje da se rezerve crpe vrlo brzo. U izvještaju stoji da proizvodnja plina u Jadranu nastavlja naglo padati te iako manjim intenzitetom nego u 2016., bilježi smanjenje od 17% u odnosu na godinu prije (u 2016. - 24%) što je rezultat prirodnog pada proizvodnje i većeg udjela vode u proizvedenom plinu. Zbog toga, svaki pokušaj okretanja ovog negativnog trenda koji će voditi do sve veće nacionalne ovisnosti o uvoznom plinu treba pozdraviti. INA na tim plinskim poljima ima koncesiju do kraja 2040.