"Vidjet ćete, naftne kompanije tražit će naftu u još dubljim vodama, tražit će je na Arktiku, koristit će još suvremenije tehnologije", naglasio je nedavno Leonardo Maugeri, jedan od vodećih ljudi talijanskog Enija. Komentirajući sve intenzivnije angažiranje naftnih kompanija u najnepristupačnijim dijelovima svijeta, i to unatoč krizi, Maugeri ističe da će se ubrzo, nakon ponovnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, isplatiti sve investicije, piše Poslovni dnevnik. Eni je potpisao ugovor s venezuelskom vladom vezan uz radove na poljima u području rijeke Orinoco, a projekti se procjenjuju na oko 18 milijardi dolara. Samo dan prije naftni konzorcij, u kojem sudjeluje Eni, potpisao je završni ugovor o eksploataciji polja Zubair na jugu Iraka. Upravo je partnerstvo s Enijem obilježilo posljednji veliki INA-in projekt. Krajem studenog talijansko-hrvatska tvrtka Inagip počela je proizvoditi plin s platforme Annmaria na crti razgraničenja između Hrvatske i Italije. U punom režimu ondje će se proizvoditi 1,6 milijuna prostornih metara na dan. Zasad na vidiku nema nijednoga novog projekta u hrvatskom dijelu primorja premda ondje, navodno, leže goleme zalihe. “Službene procjene nisu točne. Rezerve su daleko veće nego se to govori javnosti”, kaže hrvatski stručnjak koji je provodio istraživanja na sjevernojadranskim poljima. Napominje također da “upstream” biznis u INA-i više nema tko raditi. Starije generacije stručnjaka koje su 80-ih godina, uz bok najvećim svjetskim naftašima poput Chevrona, Totala i Shella, provodile istražne radove po svijetu polako se povlače u mirovinu. Od novih ljudi i ne traže se istražne aktivnosti, a već je dulje vrijeme ukinuto izdvajanje za istražne radove. Prije koji dan otpočeli su radovi na sirijskom istražnom bloku Aphamya, no zbog nedostatka novca traži se partner, piše Poslovni dnevnik. Geolozi vjeruju da se ondje nalaze znatne rezerve premda u prvoj fazi nije pronađeno ništa. Mađarski MOL, 47-postotni vlasnik, i te kako je svjestan važnosti kapitalnih ulaganja. MOL je 22. studenoga najavio investicije od oko 2 milijarde dolara, od kojih bi velik dio trebao otići u bušotine u Mađarskoj i Rusiji. Nije poznato koliko će biti uloženo u Hrvatsku, no najveći dio otići će u poboljšanje rafinerija.“INA nastavlja ulagati u sisačku rafineriju. To je glavni faktor Inina uspjeha”, poručuje Uprava, napomenuvši kako je dosad uloženo 118 milijuna eura. To je svakako nužno jer bi rafinerija ruskog Zarubežnjefta, tj. njegove tvrtke Njeftegazinkor, u Bosanskom Brodu mogla zasjeniti Ininu rafineriju u Sisku, piše Poslovni dnevnik.