Industrija ugljikovodika i dalje je vrlo konkurentna

Autor: M.E. Objavljeno: 09.03.2017. 🕜 14:13 Lokacija: Zagreb

Cijene energenata će diktirati tempo razvoja obnovljivaca, a ne volja svijeta

Najveća studentska energetska konferencija u Europi - Godišnja studentska energetska konferencija, četvrtu godinu zaredom je središte aktualnih energetskih tema, najnovijih postignuća, energetskih trendova, predavanja predstavnika vodećih europskih i svjetskih kompanija iz naftno-plinske industrije i izlaganja studenata iz sveučilišta diljem svijeta. Konferencija se 8. do 10. veljače održava u prostorima Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta zahvaljujući organizaciji studentskog ogranaka Udruga naftnih inženjera. Na panelu, kao središnjem djelu konferencije, koji je moderirala prof. Darija Karasalihović-Sedlar raspravljalo se o budućnosti naftne industrije u okviru konstantnih nepredvidivih promjena cijena nafte i sve veće prisutnosti obnovljivaca na tržištu. Stručnjaci za naftu i plin Davor Štern i Igor Dekanić potvrdili su kako naftna industrija polako umire, ali će za to biti potrebno još desetljeća, pa možda čak i jedno stoljeće. Procijenjeno je da unatoč rastu obnovljivih izvora, koji čine 7% od ukupne svjetske potrošnje energije, bit će potrebno 20 do 30 godina da se premaše fosilna goriva na tržištu. Cijene energenata će diktirati tempo razvoja obnovljivaca, a ne volja svijeta, Dekanić ističe. Europa svaku litru goriva oporezuje sa 60%, u SAD su porezi oko 20%, u Aziji 30-35%, a zbog tako velikih poreza vlade će imati dovoljno sredstva za daljnji razvoj 'zelene' energije, dok će smanjenje cijene nafte usporiti razvoj. Razlog još duge održivosti fosilnih goriva na tržištu Dekanić vidi i u transportnom sektoru, gdje su ugljikovodici trenutno najisplativiji i održivi izvor energije sa više od jednu milijardu vozila diljem svijeta čija se proizvodnja svake godine povećava. Štern dodaje kako će sve veća upotreba električnih vozila stvarati sve veću potražnju za električnom energijom, koja će se moći proizvoditi najpouzdaniji resursima - fosilnim gorivima, u odnosu na neprivlačan ugljen zbog emisija, nepopularnu nuklearnu energiju i obnovljivce s nestalnom proizvodnjom. 
Velika konkurentnost industrije ugljikovodika se očituje i u trenutno najvećoj proizvodnji nafte u povijesti koja iznosi četiri milijarde tona godišnje, 90 milijuna barela dnevno, a njihova zastupljenost na tržištu je viša od 60%. Međutim Meiste Mathias, regionalni direktor SPE za Južnu, Središnju i Istočnu Europu, ističe da je naftna industrija u Europi slabija u odnosu na ostale dijelove svijeta, ali nadu vidi u novijim tehnologijama, digitalizaciji i automatizaciji što bi trebalo povećati učinkovitost razrade naftnih polja i općenito osigurati svjetliju budućnost naftnim tvrtkama. Naglasila se otpornost naftne industrije, unatoč smanjenju cijena za trećinu vrijednosti u periodu kraćem od godinu dana, a i dovoljno brzi oporavak kratkoročnim restrukturiranjem te početak dugoročnog restrukturiranja novim tehnologijama, menadžmentom i organizacijom. 
Štern pojašnjava da je cijena od 50 do 60 USD po bbl od koristi i zemljama koje proizvode i koje troše ugljikovodike, no treba investirati u rafinerije jer je sve veća potražnja za rafiniranim proizvodima u odnosu na sirovu naftu. Ujedno ukazuje, kako je MOL pametnim investiranje u dvije rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, u doba nepovoljnih cijena, zaradio neto jednu milijardu dolara. Jerko Jelić Balta iz INA-e osvrnuo se na situaciju u Hrvatskoj, ističući kako je INA zaustavila opadanje domaće proizvodnje te je trenutnu u uzlaznom trendu četvrtu godinu zaredom, dok domaća proizvodnja plina pokriva 50% domaće potrošnje. Osvrnuo se i na INA-in trenutno najveći EOR projekt u Europi, gdje se dnevno utiskuju 350 000 m3 CO2 u naftna polja Žutica i Ivanić kako bi povećali iscrpak, a planira se proširiti i na druga polja. Međutim, Štern smatra da INA, bez obzira na trenutnu cijenu nafte, i dalje ne zarađuje na starim iscrpnim poljima u upstream poslovanju, kao i s rafinerijama s obzirom na njihovo stanje, iako u posljednje vrijeme povećanje cijena sirove nafte čine rafinerije jako profitabilnim, a takvo stanje naftnu industriju fokusira na downstream.

TAGOVI