Inovativnost kao nužan pokretač gospodarstva

Autor: M.E. Objavljeno: 03.07.2017. 🕜 09:24 Lokacija: Zagreb

Nedostatak sinergije među industrijom i znanstvenim institucijama

Jedan od ciljeva Dana doktoranada, koji se 30. lipnja održao na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je povećati interes gospodarskih partnera za znanstvena istraživanja RGN fakulteta. Okrugli stol pod naslovom „Kako znanstvena istraživanja RGNF-a mogu pomoći hrvatskim gospodarstvenicima?“, istaknuo je prepreke na koje nailazi industrija i znanstvene institucije. Generalno mišljenje je da je naftna industrija troma i nesklona promjenama, međutim veliki pad cijena nafte koji se još nije stabilizirao, svjedoči drugačijem stanju. Nova svjetska situacija u tom sektoru tjera industriju i doktorande da budu aktivniji uz veću inovativnost, jer su uspješne kompanije one koje na kraju velikih promjena opstaju, zbog najbrže prilagode, odnosno većoj sklonosti inovacijama. Lilita Cota, iz INA d.d., smatra da na prvom mjestu moraju biti ideje, koje će za sobom povući novac. Nove ideje mogu doći jedino spregom znanosti i industrije, pošto, prema svim analizama, do 2040. godine nafta i plin neće nestati sa svjetske scene, nego će plin čak i rasti u svjetskoj energetskoj bilanci, dok nafta nešto manjim tempom. Paralelno će polako rasti udio obnovljivih izvora, dok će se ugljen pojačanom dinamikom micati sa scene, što će natjerati naftne kompanije da uz glavna poslovanja, istraživanje i proizvodnja nafte i plina, počinju se okretati i alternativnim izvorima energije. Takva promjena će tražiti odgovor industrije i znanosti, odnosno njihovu sinergiju. Jerko Jelić Balta, iz INA d.d., ističe da se ideje rađaju dobrim poznavanjem problematike u određenom području, zbog toga bi osobe koje se bave znanstveno-istraživačkim radovima trebale bi biti više 'uronjene' u problematiku industrije, odnosno ostvariti jaču i kvalitetniju suradnju i upoznati se s izazovima prakse. Poteškoće koje se javljaju kod suradnje znanstvenih institucija i industrije su posljedica loše komunikacije, koja proizlazi iz međusobnog nedovoljno kvalitetnog poznanstva. Potrebni su mehanizmi, treća strana, koja bi povezala te dvije strane i istaknula im koristi od zajedničkih projekata. Petar Hrženjak, profesor na RGN fakultetu, naglašava probleme u rudarstvu, gdje veće tvrtke koje su sposobne financirati istraživanja, nailaze na problem u zakonodavstvu. Ako se u sektoru rudarstva krene u eksploataciju, potrebno je 10-15 godina da se dobiju ozbiljniji rezultati i da se uopće može početi razmišljat o inovacijama. Međutim, problem se javlja što na postdiplomskom studiju rok za izradu doktorata je pet godina, što ne dopušta neka ozbiljnija istraživanja. Takvo stanje ne omogućuje češće inovacije koje bi pomogle gospodarskom sektoru, zbog čega su potrebne zakonodavne podloge, koje će stvoriti uvjete i omogućiti gospodarstvu želju za razvojem. Često naglašen nedostatak u komunikaciji tvrtki i fakulteta generira izostanak praktičnih iskustva, koja bi bila veliki doprinos i poticaj znanstveno-istraživačkom sektoru u razvoju inovacija. Taj ključan segment je jedino moguć simbiozom tvrtki i znanstvenih institucija, gdje bi se problemi u praksi mogli bolje detektirati i ponuditi kvalitetnija rješenja, uz obostranu korist.

TAGOVI