"Ako to želi, Iran bi mogao već za godinu dana obogatiti uran na 90% koliko je potrebno za izradu atomske bombe. Ipak, da bi tu isti bombu mogao i upotrijebiti kao nuklearno oružje trebalo bi mu još tri do pet godina", to je ocjena generala Jamesa Cartwrighta, drugog najvišeg američkog časnika, koju je u srijedu iznio pred senatskim Odborom za oružane snage, piše Vjesnik. Cartwrightovo upozorenje poklapa se s prvim značajnim obogaćivanjem urana u Teheranu. Naime, voditelj iranskog nuklearnog programa Ali Akbar Salehi izjavio je u srijedu, 14. travnja da je Iran obogatio pet kilograma urana s dosadašnjih 3,5% na 20%. U Teheranu tvrde kako im je ta razina obogaćenosti potrebna za medicinski istraživački reaktor. Inače, riječ je o 40 godina starom reaktoru koji osigurava rad dvjestotinjak bolnica čiji pacijenti ovise o medicinskim izotopima koji se proizvode u njemu. Zbog istog reaktora Iran je zamalo u dogovoru sa svjetskim silama pristao poslati svoj nisko obogaćeni uran u inozemstvo (Rusiju pa Francusku) na dodatno obogaćivanje do 20%. Riječ je sporazumu iz Ženeve iz listopada prošle godine koji je iranski pregovarač prvo prihvatio, da bi ga iranski parlament samo mjesec dana kasnije odbacio. Predsjednik Mahmoud Ahmadinejad u veljači je naredio samostalno obogaćivanje do 20%, što je Irancima, ako im se može vjerovati, i vrlo brzo uspjelo. Iako je za proizvodnju nuklearnog oružja potrebno da uran bude obogaćen više od 90%, stručnjaci upozoravaju kako je puno lakše doći s 20 na 90%, nego s 3,5 na 20%. Baš zato međunarodna zajednica na čelu sa Sjedinjenim Državama žustro sprema novi paket sankcija Iranu. Predstavnici šest velesila (SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka) okupili su se u srijedu u New Yorku na drugom krugu pregovora o mogućim novim sankcijama. SAD i zapadni saveznici traže da se brzo usvoji čitav niz strožih sankcija, dok se Rusija i Kina i dalje nadaju da će diplomacija dovesti Iran za pregovarački stol. Ako do toga ne dođe, Moskva i Peking navodno su spremni na mnogo slabije mjere. Iako slabije mjere možda neće natjerati Iran da zaustavi svoj nuklearni program, i one su pozitivan korak ka konačnom cilju, navodi Vjesnik.