Ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar" u Poslovnom dnevniku osvrnuo se na svjetske potrebe za električnom energijom, ali i na pitanje izgradnje nuklearnih elektrana. "Incidenti u nuklearnim elektranama osamdesetih godina prošloga stoljeća gotovo su zaustavili program izgradnje nuklearnih elektrana. One su postale prvorazredno političko pitanje, i jedna od glavnih područja interesa nevladinih udruga za zaštitu okoliša", navodi se u tekstu dr. sc. Granić. Itaknuto je kako su se u rasprave s financijskom potporom uključivali oni koji imaju od nuklearnih elektrana koristi, kao i oni na čije poslovne rezultate bi njihova izgradnja imala negativne posljedice. "Osim toga uvijek prisutna opasnost od zlouporabe nuklearnog materijala osjetljivo je političko pitanje. Mirnodopska uporaba nuklearne energije uvijek ostavlja prostor i za ne-mirnodopske primjene. Nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Otok tri milje u SAD-u, i katastrofe u Černobilu, vlade mnogih zemalja donijele su odluke o zamrzavanju ili prestanku nuklearnog programa, zbog reakcije javnosti na spomenute nesreće. Prevagnuo je politički interes a ne realan odnos prema problemu, što je rezultiralo usporavanjem istraživanja i tehnološkog razvoja. Posljedice toga, danas kada se potreba za nuklearnom elektranom javlja u sklopu rješavanja zaštite klime i smanjenja emisija, tehnološki razvoj nije dosegnuo onu razinu koju bi danas i sutra trebali", navodi dr. sc. Granić. Također, u tekstu stopji kako se u okviru rasprave o klimatskim promjenama nuklearne elektrane razmatraju kao jedna od opcija koja može pomoći u redukciji emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova.Iako Hrvatska na svom teritoriju nema nuklearnu elektranu, ima dugogodišnju povijest bavljenja nuklearnim elektranama. "Hrvatska se rano opredijelila za nuklearne elektrane zbog nedostatka primarnih resursa za proizvodnju električne energije. U paketu izgradnje NE Krško bila je izgradnja druge nuklearne elektrane na području Hrvatske. Osim interesa za izgradnju nuklearnih elektrana u Sloveniji i Hrvatskoj, bilo je interesa i u drugim republikama pa je postojao i jugoslavenski nuklearni program", piše dr. sc. Granić.