Stradala je cijela 35 kV mreže (93 km), 80% nadzemne 20 kV mreže (oko 230 km od ukupno 291 km) te 50% nadzemne 0,4 kV mreže (oko 180 km od ukupno 367 km). Uslijed velikih oštećenja na duži period onesposobljen je velik broj VN vodova i rasklopnih postrojenja 110 kV: DV 110 kV Vinodol – Vrata 1, DV 110 kV Vinodol – Vrata 2, DV 110 kV Vrata – Vrbovsko, DV 110 kV Vrata – Delnice, DV 110 kV Delnice – Moravice, DV 400 kV Velebit – Melina,
- DV 400 kV Melina – Tumbri i 110 kV rasklopno postrojenje u EVP 110/25 kV Vrata. Šteta na 35 kV mreži procijenjena je na 15,9 milijuna kuna, šteta na 20 kV mreži procijenjena je na 42,4 milijuna kuna, dok je niskonaponska mreža pretrpjela oštećenja procijenjena na 24,5 milijuna kuna. Ukupne štete procijenjene su na 97,76 milijuna kuna, pri čemu nisu uračunati redovni troškovi rada, stoji u izvješću.
Pojašnjava se da su u periodu havarije slojevi leda bili debljine nekoliko centimetara, pa i više od 10 cm.
Naime, taloženjem leda, posebice na užadi, stvoren je ledeni omotač čija je debljina tijekom terenskog očevida, ovisno o mikrolokaciji, iznosila i preko 10 cm (na užetu promjera 16 mm). Ova debljina leda na užetu promjera 16 mm odgovara koeficijentu dodatnog tereta (kdt) od 9,5 do 39. Dalekovodi pogođeni havarijom inicijalno su projektirani za Pravilnikom definirane „ekstremne“ klimatske uvjete, odnosno uz pretpostavljeni koeficijent dodatnog tereta od 4. Stvarni dodatni teret zaleđene užadi, a samim time i sile na konstrukciju stupova i užad, bio je višestruko veći od predviđenih vrijednosti, što je neminovno dovelo do havarije dalekovoda. Uz to, pretpostavlja se kako je u pojedinim rasponima, a posebice u trenutku pojave prvih oštećenja konstrukcije stupova, dolazilo do otpadanja leda s pojedinog užeta, odnosno odskakanja užeta, što je uzrokovalo dodatne dinamičke sile na konstrukciju ionako već preopterećenog stupa.
