Dok su građani Sjeverne Makedonije i drugih zemalja Jugoistočne Europe u neizvjesnosti što će se u narednom razdoblju događati s cijenama goriva, stručnjaci kažu da će ta neizvjesnost još neko vrijeme biti prisutna. Makedonski ekonomski novinar Goran Temenugov kaže da određeno vrijeme teret krize neće biti na naftnim tvrtkama. "One imaju određene količine derivata koje su kupile po cijeni kada je barel nafte bio po 60 dolara. Sve dok ne potroše te zalihe, ostvarivat će dodatni profit. Derivate ne kupuju od danas za sutra, nego imaju rezerve. Kada potroše te rezerve i kupe nove, imat će normalnu zaradu zbog novih realnih cijena, a počet će gubiti novac kada cijena počne padati, dok još imaju zalihe kupljene po višim cijenama," ističe on.
Prema njegovim riječima, nakon što cijena naftnih derivata dostigne najveću vrijednost, ona sporije pada i tada ne prati u potpunosti tržišni tok, odnosno nema naglog snižavanja cijena kako bi se izbjegli gubici. Uz to, da nema nikakve osnove da država pusti robne rezerve u promet.
"Tražiti sada da se puste robne rezerve, dok na tržištu ima derivata, nema logike. One se trebaju čuvati za slučaj kada ih nema. Vlada treba pratiti kada će stvarna cijena naftnih derivata početi utjecati na povećanje troškova pa tada fiskalno intervenirati. Zato je najvažnije vidjeti koliko derivata trenutačno ima u državi i za koliko razdoblje pa na osnovi toga praviti krizne scenarije. Ne smijemo zaboraviti da je nafta burzovni proizvod i često je predmet spekulacija, a s obzirom na Hormuški tjesnac predstavlja ozbiljan problem," dodaje Temenugov komentirajući stanje u Sjevernoj Makedoniji.
Makedonske cijene goriva najniže su na Balkanu
Makedonski premijer Hristijan Mickoski kaže da u zemlji nema nestašica goriva i da su makedonske cijene goriva najniže od svih zemalja u okruženju. Prema njegovim riječima, u Srbiji je cijena za oko 25% viša nego u Sjevernoj Makedoniji, u Grčkoj je viša za oko 15%, a na Kosovo za oko 10%.
"Kao država imamo uvjerljivo najnižu cijenu nafte i to u ovom trenutku možda jest dobro. Međutim, u nekim pograničnim općinama, posebice na benzinskim postajama u tim područjima, stvara se pritisak iz susjednih zemalja jer velik broj građana tih zemalja dolazi točiti gorivo, osobito dizelsko. Zbog toga se događa da na nekim benzinskim postajama gorivo nestane brže nego što je očekivano. No, to se brzo nadoknađuje. U susjednoj Albaniji cijena je 1,79 EUR/l, odnosno skuplja je za oko 30% pa je logično da imamo pritisak u zapadnom dijelu zemlje," napominje makedonski premijer.
Vlasti također navode da je Državni tržišni inspektorat stalno na terenu i da nije bilo prekida u opskrbi gorivom. "Očekujemo određeni pritisak i u razdoblju koje slijedi. Imamo dovoljne količine, razgovaramo s distributerima i tvrtkama koje opskrbljuju građane i makedonsko gospodarstvo naftom i naftnim derivatima i u ovom trenutku nema opasnosti od bilo kakvih nestašica. Pozorno pratimo cijelu situaciju," naglašava prvi čovjek makedonske vlade i dodaje kako će vlasti reagirati u skladu s razvojem događaja.
