Predsjednik Uprave JANAF-a, Ante MARKOV, dipl. oec. i član Uprave Vladimir VRANKOVIĆ, dipl. ing. održali su konferenciju za novinare pri čemu su izložili nerevidirane podatke poslovanja kompanije u 2008. godini, kao i planove za 2009. Ostvareni prihodi od transporta nafte bilježe porast od 3% u odnosu na prethodnu godinu, neovisno o prosječ
no nižem te
čaju ameri
kog dolara u odnosu na prethodnu godinu, i to zahvaljujući poslovnim aktivnostima Društva. Prihodi od transporta mjereno u USD porasli su za 9% u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na planirane prihode, prihodi od transporta povečani su za 5%. Gosp. Markov je istaknuo kako je krajem 2008. godine zapo
čeo transport nafte za rafineriju nafte Bosanski Brod, što ujedno predstavlja proširenje broja korisnika naftovodnog sustava. Ukupno ostvareni prihodi od temeljne djelatnosti (transporta, skladištenja nafte i naftnih derivata) na razini su prethodne godine, a za 9% su viši u odnosu na plan. U 2008. ostvareni su ukupni prihodi od 374,9 mil. kuna, što je za 4% više od 2007. godine i 28% više od planiranih prihoda. Poslovni prihodi 2008., koji uklju
čuju prihode iz temeljnih djelatnosti i ostale poslovne prihode, bilježe porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu, što je dijelom rezultat i ostvarene neto dobiti od prodaje imovine. Ostvarena bruto dobit u 2008. godini najveća je u povijesti JANAF-a i iznosi 67,5 mil. kuna za 35,0% je viša od bruto dobiti 2007. i rezultat je poslovnih aktivnosti JANAF-a. Kompanija je kroz instrumente zaštite od financijskih rizika bitno smanjila negativni utjecaj pada ameri
čkog dolara. "Janaf kontinuirano ostvaruje pozitivni novč
ani tijek iz poslovnih aktivnosti, što je i u 2008. godini omogućilo, uz redovnu otplatu kreditnih obveza nastalih u prethodnim razdobljima, financiranje investicija isključ
ivo iz vlastitih izvora sredstava. U 2008. godini otplačeni su zajmovi Pariškog i Londonskog kluba, u iznosu dospjelih obveza od 41,3 mil. kuna", istaknuto je na novinarskoj konferenciji. U 2008. nastavljeno je zapo
četo ulaganje u zamjenu određenih tehnoloških sustava u svrhu tehnološke obnove, a sve u cilju sigurnog transporta i zaštite okoliša. Po toj osnovi, u protekle tri godine, u vrijednost realiziranih investicija i dane predujmove, uloženo je 552,8 mil. kuna, od
čega u 2008. godini 247,2 mil. kuna. Uz to, u održavanje postojećeg sustava, u 2008. godini uloženo je 15,7 mil. kuna. Gosp. Markov najavio je da će Uprava Janafa predložiti Nadzornom odboru dokapitalizaciju u iznosu od približno 800 milijuna kuna, a kojom bi se trebao osigurati dio sredstava za nove JANAF-ove investicije u spremišta nafte za što treba 1,9 milijuna kuna. Uprava je predložila da se dokapitalizacija provede izdavanjem 25% novih povlaštenih dionica koje bi trebale biti ponuđene po knjigovodstvenoj cijeni od 3070 kuna. Za očekivati je da će se najavljena dokapitalizacija ostvariti u nekoliko narednih mjeseci. "Ne mogu reći tko će dokapitalizirati JANAF, no to nije Vlada jer ona ne može dokapitalizirati tvrtke koje posluju na tržištu. To će biti samo domaći ulagači", istaknuo je gosp. Markov. Dodao je da dokapitalizacija neće utjecati na udio države u kompaniji koji će još uvijek iznositi 75% dionica. Također, istaknuto je kako se planira nadogradnja skladišta sirove nafte u Omišlju, Sisku i Virju. Skladište u Omišlju trenutačno ima 760 000 t sirove nafte, Sisku 40 000 t, a u Virju 60 000 t. Te kapacitete JANAF planira povećati na 1,5 milijuna t u Omišlju, 560 000 t u Sisku te 120 000 u Virju. Što se pak tiče postojećeg naftovoda, gosp Markov je istaknuo kako je riječ o naftovodu starom više od 30 godina te da o tome treba voditi računa pa je u tom vidu najavljena njegova obnova i proširenje. Postojeći naftovod trebao bi imati kapacitet od 20 milijuna t, no trenutno ostvaruje promet od 12 milijuna tona te Janaf mora ostvariti uvjete za 'prolaz' punog kapaciteta. Obnova i proširenje naftovoda trebalo bi biti gotovo do kraja 2009. godine, a do tada bi trebala biti ostvarena 'reverzibila u okviru jedne cijevi' što će omogućiti protok nafte u oba smjera, tj. i iz Omišlja prema Rusiji. Na novinarski upit što je s projektom Družba Adria, gosp. Markov je istaknuo kako se upravo drugi tjedan u Moskvi održava međuvladin sastanak na kojem će zasigurno biti riječi o tom projektu, no da je sada rano nagađati o kakvoj podvarijanti projekta se može govoriti. Što se tiče projekta PEOP, gosp. Markov je rekao kako je hrvatska strana uložila previše novaca i truda te da nepotpisivanjem sporazuma od strane Italije, cijeli projekt nema smisla. Dodajmo još ovome kako se u Planu poslovanja za 2009. godinu planira porast obujma transporta nafte od 7% i prihodi iz temeljne djelatnosti, u iznosu od oko 70,0 mil. USD, što predstavlja porast od 12% u odnosu na 2008. Planirana su ulaganja u zapo
čete investicijske projekte u iznosu od 200 mil. kuna vlastitih nov
čanih sredstava. Također, ne predviđa se nikakvo novo zaduživanje.