U Srbiji je sve alarmantnije vezano za sankcije na opskrbu naftom NIS-a preko Janafa, što bi trebalo stupiti na snagu u četvrtak 27. veljače. Završni razgovori odvjetničkih društava koja zastupaju NIS i OFAK bit će održani večeras, najavio je direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, podsjetivši da ističe rok za uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije. Naveo je i da je završni sastanak s OFAK-om sutra, javlja Tanjug.
Sjedinjene Države najavile su uvođenje sankcija zbog ruskog udjela u NIS-u. Kako bi se to spriječilo, ova je tvrtka 4. veljače, uz potporu vlada Srbije i Mađarske, zatražila odgodu od tri mjeseca, odnosno 90 dana. Sve su glasnije spekulacije da bi se Srbija mogla suočiti s manjkom goriva ili restrkcijama od sredine ožujka, a u strahu od blokade računa tvrtka je unaprijed isplatila plaće za veljaču i ožujak, jer će nakon uvođenja sankcija banke obustaviti sva plaćanja. Dušan Bajatović objašnjava da su moguća dva pravna procesa – uklanjanje s kotacije i licenciranje.
Bajatović kaže da je delistiranje nerealno jer da bi NIS bio skinut sa sankcija takva odluka mora proći i proceduru američkog Kongresa. Druga opcija je, kaže, postupak licenciranja.
Primjeri izuzetaka i alternative dobave nafte
"Imate primjera u Europi. Gazprombank je dobila pravo obavljanja određenih aktivnosti, dovoljno je velika da osigura da zalihe, prije svega plina, ne nestanu, jer je nafta pod punim sankcijama što se tiče EU. Imate i primjer Rosnjefta. Riječ je o nafti koja pokriva 12 posto njemačkog tržišta i još nisu promijenili nikakvu vlasničku strukturu". objašnjava Bajatović.
Što se tiče NIS-a, dodaje, razgovori idu na način da OFAK postavlja pitanja, a NIS odgovara. Srpski mediji su objavili da NIS i Vlada Srbije neslužbeno razmatraju nekoliko rješenja, a sva se svode na pronalaženje posrednika za kupnju nafte i opreme na međunarodnom tržištu.
Jedno od rješenja je da jedna od stranih naftnih kompanija (spominje se MOL) kupuje naftu za NIS na svjetskom tržištu, koju će preprodavati NIS-u, a zauzvrat dobiti povoljniju cijenu kada se sirovina preradi u naftne derivate u rafinerijama NIS-a.
Drugo rješenje je da Vlada Srbije osnuje Agenciju za naftne derivate koja bi se bavila otkupom i uvozom nafte, a potom je preprodavala u Srbiji svim zainteresiranima, pa tako i NIS-u. Treće rješenje je osnivanje privatne tvrtke koja bi otkupljivala i uvozila sirovu naftu, a potom je preprodavala NIS-u u Srbiji. Problem je i u tome što su sve veće banke sve kredite proglasile dospjelima a riječ je o sumo od pola milijarde eura i sada se zaziva pomoć države. Od NIS-a se traži da sve količine nafte prebace u državna skladišta.
Bajatović je naveo da bi eventualni stečaj NIS-a stvorio proceduralne i financijske probleme. Istaknuo je i da Srbija ima rezerve nafte za 90 dana, te da NIS sigurno ima derivata za tržište Srbije do svibnja. "Ako to zbrojite, imamo 180 dana bez izravnih posljedica. Neće biti kante" uvjerava Bajatović. NIN je napisao da je stav Moskve da je rješavanje cijelog pitanja stvar pregovora koje će voditi Rusija i SAD, dijalog koji je već započeo i Srbija se nada da će Trumpova administracija pristati na njihovu odgodu.
Problematičan je udio Gazpromnjefta u NIS-u. Udio u NIS-u prodan je Gazpromu 2008. godine za 400 milijuna eura. Većinski vlasnik je PJSC Gazprom Neft s udjelom od 50 posto i PAO Gazprom s udjelom od 6,2 posto. Republika Srbija ima 29,9 posto udjela u ovoj tvrtki, a ostatak je u vlasništvu banaka, osiguravajućih društava i drugih društava. U vlasništvu građana je 10,3 posto temeljnog kapitala NIS-a, pokazuju podaci Središnjeg depozitorija vrijednosnih papira.
Ponovio je i da neće biti nacionalizacije NIS-a.
