Suočen s mogućnošću američkih sankcija jednom od njihovih najvećih klijenata, Naftnoj industriji Srbije, JANAF je angažirao vašingtonsko odvjetničko društvo koje ih zastupa pred državnim Uredom za kontrolu strane imovine (OFAC), u nastojanju da se Janafov ugovor s NIS-om izuzme od sankcija, rekao je član uprave Janafa Vladislav Veselica na energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista. NIS je s Janafom prije dvije godine sklopio ugovor za transport 10 mil. t. nafte po principu take-or-pay, a prihodi od tog posla čine čak 30% ukupnih njihovih prihoda. Od Srbije se traži da u minimalnom roku od sada 27 dana 'izbaci' Gazpromnjeft iz suvlasništva NIS-a, što će se malo vjerojatno dogoditi s obzirom na brojne izazove u Srbiji.
Veselica je rekao da se hrvatska tvrtka suočava s problemima osiguranja tereta i plaćanja. Već kada bi se od OFAC-a dobila višemjesečna odgoda sankcija bio bi to uspjeh, a tvrtka je već imala uspjeha s istim odvjetničkim timom pred tim istim američkim tijelom. Ne uspije li ostvariti željeno, Janaf će morati smanjivati investicije.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je uvodno da će do 2030. biti izgrađeno novih 3.500 MW obnovljivih izvora. „Već sada je moguće izgraditi 1.200 MW, ali realizacija stoji iz nepoznatih razloga“, rekao je ministar. Naglasio je da Hrvatska ne smije isključiti mogućnost izgradnje nuklearnih izvora. NE Krško bit će bitno još 40 godina, a Hrvatska bi po njemu u obzir trebala uzeti i male modularne reaktore, pošto je nepoznato hoće li HEP sudjelovati u projektu novog bloka u Sloveniji. „Mrežarina zbog novih OIE neće rasti“, ustvrdio je ministar, dajući naznaku u kojem smjeru bi valjda trebala ići HERA-ina nasušno očekivana odluka o cijeni priključenja novih elektrana. Naime, već se duže vrijeme iz državne administracije zagovara da ta naknada bude nula kuna. Državni tajnik Vedran Špehar rekao je da će bez nuklearne energije biti teško postići EU zelene ciljeve.
Nove količine plina
Agencija za ugljikovodike najavila je skorašnji početak bušenja istražne geotermalne bušotine iz koje bi grad Velika Gorica mogao dobivati toplinsku energiju. To je jedno od šest područja na kojem se namjerava koristiti geotermalna energija za toplinarstvo. Ravnatelj agencije Marijan Krpan pohvalio se velikim uspjesima koncesionara na ugljikovodike koji su izbušili devet istražnih bušotina, a čak sedam ih je prijavilo komercijalna otkrića. Hrvatska dnevno crpi 2,15 mil. m3 plina, a ova nova otkrića dala bi joj čak 1,67 mil. m3 novog plina dnevno. Ipak, do toga je još višegodišnji put dolaska do dozvola i privođenja proizvodnji. Vijest je odlična jer time Hrvatska zaustavlja ogroman prirodni pad proizvodnje ugljikovodika.
Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Vice Oršulić kazao je da HEP u probnom radu ima dvije SE snage 50 MW, a u tijeku je čišćenje terena za izgradnju SE Korlat, snage 75 MW u tzv. Hibridnom parku Korlat. Projekt će se financirati iz sredstava EBRD-a i EIB-a, a u planu je i izgradnja baterijske pohrane na lokaciji. Uz to HEP ima još šest aktivnih gradilišta, s više od 40 projekata SE i VE, snage veće od 800 MW. Tvrtka će u periodu 2024.-2026. u distribucijsku mrežu uložiti 290 mil. eura, a u prijenosnu 230 mil. eura. „Novac dolazi iz EU fondova, ali to ne može biti trajno rješenje. Treba osigurati kontinuirane izvore financiranja“, poručio je Oršulić. Na distribucijskoj mreži je krajem prošle godine bilo 10.672 elektrane, snage 340 MW.
Do 2026. dvije trećine kupaca trebalo bi biti pokriveno pametnim brojilima a do 2029. svi kupci. HEP radi i na projektu akumulatora topline u osječkoj termoelektrani dok bi puštanje u rad novog bloka na Selskoj konačno bilo ove godine.
Predsjednik Uprave E.On-a Hrvatska Andreas Roerig žalio se na činjenicu da Hrvatska već dulje vrijeme ne uvodi red u regulatorni okvir i neminovna povećanja tarifnih stavki, osobito u plinu, što postaje teško izdrživo za sve distributere plina. Promjene opskrbljivača su minimalne, tržište je poprilično mrtvo, požalio se.
Ravnatelj EIHP-a Dražen Jakšić govorio je o energetskoj bilanci te upozorio na veliki problem nepostizanja ciljeva u čistom prometu, po čemu je Hrvatska s 0,9% posljednje u EU-27, gdje prosjek iznosi 10,8%, a cilj je nedostižnih 24,6%. Kad je riječ o udjelu zelene energije u neposrednoj potrošnji Hrvatska bilježi zavidnih 28,1%, dok je EU prosjek 24,5%. Toj se brojci ne treba pretjerano veseliti jer ona ne odražava novi zelene projekte već činjenicu da se masovno koristi ogrjevno drvo.