Jedan od gorućih problema hrvatske energetike je odljev mozgova iz javnih u privatne, nerijetko inozemne tvrtke, gdje su bolje plaćeni te stagnirajući interes za upis inženjerskih smjerova na tehničkim fakultetima koji školuju za poslove u energetici, istaknuto je danas na 33. Danu energije Hrvatskog energetskog društva (HED). U proteklih deset godina računa se da se broj maturanata smanjio za četvrtinu pa fakulteti imaju manji bazen studenata.
Te se teme dotakao veći broj govornika na skupu pa i sam predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić koji je naveo da HEP nudi više od 200 stipendija i godinama nagrađuje talentirane učenike. Stoga veseli podatak koji je izrekao Marko Delimar sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog FER-a koji je naveo da je fakultet ove akademske godine upisao 100 studenata više u elektrotehnički smjer, što budi optimizam da se vraća interes studenata za tu granu obrazovanja.
Oršulić je najavio da iduće godine počinje izgradnja retencije Drežničko polje, u sklopu projekta MHE Peruća 2,55 MW. U razvoju je sedam projekata baterijskih pohrana i dva projekta elektrolizatora na lokacija termoelektrana Rijeka i Jertovec. Tu su i brojni projekti sunčanih elektrana snage 700 MW i reverzibilne HE Blaca i Vinodol.
HEP je ove godine preokrenuo loš trend investiranja u elektroenergetsku mrežu. U prijenos se u periodu 2019.-2023. investiralo prosječno 91 mil. eura godišnje, da bi se to ove godine popelo na 227 mil. eura, dok se u distribuciju u istom periodu investiralo oko 162 mil. eura godišnje, a ove godine 286 mil. eura. Dosadašnjim povoljnim priključcima popunjeni su kapaciteti EE mreže, te treba osigurati sredstva za potrebne investicije i ojačati mrežu, naglasio je Oršulić.
Treba li nam jača mreža?
Postojeći obnovljivi kapaciteti na mreži iznose cca 4.000 MW, a s planiranima to bi trebalo porasti na 9.500 MW, što današnja mreža ne može izdržati.
Veći broj sudionika propitivao je trošak pa čak i opravdanost izgradnje mreže, jer Hrvatska ima zeleni elektroenergetski miks, ispunjava svoje europske zelene ciljeve i 39. na listi WEF-a kad je riječ o energetskoj tranziciji, promatrano u 120 zemalja.
Ivan Paić iz Končara naveo je da za nužno potreban 400 kV vod sjever-jug objektivno od danas treba barem sedam godina, ako ne i više, uz postojeću brzinu administracije. No, tko će ga graditi, bolje je pitanje! Dalekovod, primjerice, ima kapacitet i reference ali je orijentiran na projekte u EU-u gdje je cijena u drugom planu a fokus je na rokovodima, dok je u Hrvatskoj upravo suprotno. Prosječni inozemni projekti izgradje dionica od 50 do 100 km traju do četiri godine, naveo je Paić, zapitavši se hoće li u Hrvatskoj uopće biti kapaciteta za rad kada se konačno pokrenu značajniji projekti.
Na skupu se čak moglo čuti da elektroenergetsku mrežu ne bi trebalo graditi da služi izvozu energije. Kao negativan primjer investicije koja nije donijela dodanu vrijednost navedena je VE Senj, 160 MW, koja električnu energiju prodaje u Sloveniju, a općine dobivaju samo nekoliko stotina tisuća eura godišnje.
CROPEX kao svijetla točka
CROPEX je u prezentaciji istaknuo da je tijekom ljetošnjeg toplinskog vala u regiju uvezeno čak 530 TWh električne energije. Tvrtka je uvela satni i 15-minutni trgovinski interval unutar dana, a u idućoj godini to će biti uvedeno i u trgovanju za dan unaprijed. Pozitivna promjena u tržištu fleksibilnosti dovela je do uvođenja novih proizvoda (spread block), namijenjenih baterijama i reverzibilnim elektranama što je ocijenjeno izrazito pozitivnim. Preko burze je u deset godine protrgovano 12 TWh električne energije vrijedne milijardu do čak dvije milijarde eura godišnje.
Branimir Ivković iz ENCRO-a je naveo da svaki novi MW sunčanih elektrana na mreži (a instalira se 20 do 30 MW mjesečno) kanibalizira stare projekte, što je vidljivo i u EU-u. Očekuje se da će veća primjena baterijskih pohrana preokrenuti negativan trend, za nekoliko godina. Financijski hedge s više preuzimatelja energije omogućava bankabilnost novih projekata čak i u ovako izazovnom okruženju sve veće pojave negativnih cijena, rekao je Ivković. Svoj angažman predstavile su INA, Janaf, Plinacro, LNG Hrvatska, Siemens Energy te EIHP dajući presjek aktualnosti i projekcije za budućnost.
