Njemački ciljevi postupnog ukidanja potrošnje ugljena ponovno se procjenjuju zbog vjerojatnosti daljnjih odgoda pri donošenju Zakona o sigurnosti elektrana (KWSG), te prošlih odluka o budućem izgledu tržišta električne energije.
Njemačka se obvezala postupno ukinuti proizvodnju ugljena i lignita najkasnije do 2038. godine, ali ministarstvo energetike BMWK priopćilo je da je moguće ranije, tržišno usmjereno postupno ukidanje do 2030. godine. Energetski regulator Bundesnetzagentur rekao je da će 21 GW novih termoenergetskih kapaciteta na plin — koji bi u budućnosti trebali biti spremni za vodik — biti potrebno do 2031. za postupno ukidanje ugljena. OIE su pokrili 57% njemačkih potreba za energijom u prvoj polovini godine. Mjesečno ugljen zadovoljava 20-30% potreba, a plin 17%.
Elektroprivreda Leag rekla je da ne vidi da trenutna vlada mijenja zakonski rok za postupno ukidanje ugljena. Ali "svako daljnje odgađanje" izgradnje zamjenskih kapaciteta stvorilo bi "hitnu situaciju", rečeno je. Elektroprivreda EnBW rekla je Argusu da ostaje predana postupnom ukidanju ugljena najkasnije do 2038., dodajući da "sigurnost opskrbe ne smije biti ugrožena".
Politika traži istragu oko zatvaranja nuklearki
Na forumu operatora prijenosnog sustava (TSO) održanom u studenom, Peter Lopion iz TSO-a Ampriona rekao je da je Zakon o sigurnosti elektrana ključan za poticanje izgradnje plinskih elektrana na jugu, gdje je veći kapacitet na plin ključan ako se ugljen želi postupno ukinuti. Također je izrazio zabrinutost oko njemačkog cilja da postupno ukine korištenje plina do 2045. godine, godine u kojoj zemlja namjerava postići klimatsku neutralnost, s obzirom na nepostojeće vodikovo gospodarstvo i proizvodnju zelenog vodika.
Njemačka je postala uvoznik električne energije u posljednje vrijeme. Zatvaranje 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj započelo je političkom odlukom 2000. a prve elektrane su ugašene 2003. i 2005. Kao posljedica, porasla je potrošnja ugljena za 4% proteklih godina. Znanstveni rad objavljen 2019. godine otkrio je da je zatvaranje nuklearnih elektrana dovelo do povećanja emisija ugljičnog dioksida za oko 36,2 megatona godišnje i dovelo do smrti 1100 ljudi godišnje zbog povećanog onečišćenja zraka.
Nakon početka rata u Ukrajini, uslijed energetske krize parlament se zauzeo za reaktivaciju ugašenih TE na ugljen.
Ranije ovog mjeseca oporbene stranke CDU/CSU naručile su istragu o izvedivosti ponovnog aktiviranja zatvorenih nuklearnih elektrana, smatrajući zatvaranje posljednje njemačke nuklearne elektrane u travnju 2023. "ideološki pogrešnim". EnBW je rekao Argusu da je stavljanje izvan pogona njegovog postrojenja GKN II snage 1,4 GW — čije je zatvaranje počelo u svibnju 2023. — "praktično nepovratno".
