Montel Analytics objavio je scenarij kretanja cijena električne energije s perspektivom do 2060. godine za 27 europskih zemalja.
Premisa izvještaja je da bi neuspjeh u postizanju ciljeva energetske tranzicije mogao povećati cijene električne energije za 50%
Ako Europa ne uspije dekarbonizirati proizvodnju električne energije, a cijene CO2 ostanu visoke, prosječne cijene bazne električne energije mogle bi iznositi oko 80€ 2030. odnosno oko 100 €/MWh u nadolazećim desetljećima, stoji u lošijem scenariju, koji je dosta opterećen geopolitikom i društvenim tenzijama koje ne podržavaju današnje zelene politike. Nasuprot tome, u scenariju u kojem su ciljevi energetske tranzicije ispunjeni, prosječne cijene električne energije trebale bi se kretati oko 65 €/MWh. To je pak središnji scenarij koji se rukovoditi time da će ono što stoji u Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima biti i ostvareno.
Problem negativnih cijena
Ključan faktor je da se negativne cijene na burzama smanjuju, međutim njihova volatilnost ostaje visoka. One će postati nestabilnije, što znači da će biti više sati s posebno visokim i posebno niskim cijenama. Sunčana energija trebala bi postati najsnažniji energent s najvećim razvojem između 2025. i 2040., a slijede vjetar i plin.
Međutim, Montelovi analitičarii navode da će se broj sati s negativnim cijenama naglo smanjiti u 2030-ima. Kad je riječ o trendovima potrošnje, ona bi trebala porasti za više od 50% do 2040. Općenito se smatra da će se potrošnja energije u Europi će se stalno povećavati tijekom sljedećih 35 godina. Do 2050. uređaji za fleksibilnu potrošnju (npr. elektrolizatori, dizalice topline i e-mobilnost činit će oko jednu trećinu potrošnje energije, zaključuju analitičari koji se klade da će udio elektromobilnosti u EU do 2060. biti 95%. Razvijena vodikova ekonomija mogla bi izrazito pozitivno utjecati na cijene električne energije, utječući na njihov niži raspon.
