Srpski predsjednik Aleksandar Vučić jučer je na Vladi objavio da Srbija treba formirati tim za pregovore zbog američkih sankcija NIS-u. Tim bi pregovarao s Amerikancima i Rusima, koji imaju većinski udjel u naftnoj tvrtki koja će se naći u teškoj situaciji udare li sankcije. Tim bi trebao pregovarati i s Gazpromom oko novog ugovora za uvoz plina, a Vučić je i sam razgovarati s Putinom.
Jedna od mogućnosti, ako ne i jedina, je micanje ruskog kapitala iz tvrtke, jer Vučić je sankcije obrazložio time da NIS-ov prihod potpomaže Putinovu ratnu mašineriju. Kupnja većinskog paketa dionica ili cjelokupnog vlasničkog udjela ruskih kompanija Gazprom i Gazprom njeft u Naftnoj industriji Srbije (NIS), kao jedno od mogućih rješenja za izbjegavanje mogućih sankcija SAD-a i Velike Britanije, mogla bi koštati Srbija s nekoliko stotina milijuna eura na 1,5 milijardi eura, izjavio je Nenad Gujaničić, glavni broker brokerske kuće Momentum, javlja agencija Beta.
“Vrijednost NIS-a, prema cijenama dionica na Beogradskoj burzi, koje su u dva dana pale oko 10 posto, pala je ispod milijardu eura. Tržišna vrijednost NIS-a na burzi se posljednjih godina kretala između milijardu i 1,3 milijarde, ali trenutne cijene dionica na burzi ne treba uzimati zdravo za gotovo", rekao je Gujaničić agenciji Beta.
Dodao je da ta cijena nije realna zbog izrazito nelikvidnog tržišta, na kojem je promet iznimno nizak, te da bi u slučaju raspisivanja natječaja za prodaju NIS-a cijena bila 2,5 do tri milijarde eura. , a u slučaju jače konkurencije možda i više.
Od 2022. godine vlasnici NIS-a su ruska kompanija Gazprom njeft s 50 posto, drugi najveći dioničar je država Srbija s 29,87 posto, Gazprom posjeduje 6,15 posto, a najveći vlasnik među malim dioničarima je skrbnički račun OTP banke, s 1 ,61 posto dionica.
Nitko od ostalih dioničara nema ni jedan posto vlasništva, a među njima su i građani Srbije koji posjeduju po pet dionica.
Sankcije Europske unije, a sada ih je najavio i SAD, Rusiji i njezinim tvrtkama uzrokovane su agresijom te zemlje na Ukrajinu.
Sankcije koje će pogoditi i JANAF
Vučić je prije tri dana najavio mogućnost uvođenja sankcija NIS-u zbog vlasništva ruskih tvrtki u toj tvrtki u Srbiji.
Rekao je da nije vidio službene novine, ali da je saznao da će SAD i Velika Britanija uvesti sankcije ruskim tvrtkama, suvlasnicima NIS-a, zabranom transporta sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) preko Hrvatska od luke Omišalj do rafinerija NIS-a u Novom Sadu i Pančevu. NIS je početkom godine s Janafom sklopio ugovor o transportu 10 mil. tona nafte +/- 10% do kraja 2026., a prethodni ugovor iz 2022. koji ističe krajem ove godine odnosio se na transport 6,2 mil. t. +/-10%.
Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill nije ni potvrdio ni negirao odluku o sankcijama, ali je rekao da taj rizik postoji već duže vrijeme.
Zabrana korištenja naftovoda JANAF-a, s kojim NIS ima potpisan ugovor o tranzitu sirove nafte do 2026. godine, značila bi da tvrtka ne može osigurati energent za preradu u derivate, osim transportom teglenicama, smatraju mnogi stručnjaci, što je gotovo nemoguće. Budući da službena odluka još nije objavljena, nije poznato hoće li se sankcije ruskim tvrtkama odnositi samo na većinski ili na ukupni udio vlasništva u NIS-u.
Gujaničić je kazao kako smatra da u kupoprodajnom ugovoru između srbijanske države i ruske strane ne postoji klauzula po kojoj bi Srbija imala prednost pri kupnji u tržišnoj utakmici.
Promet dionice NIS-a na burzi je izuzetno mali, pa je u prethodna dva dana, kada je cijena dosta oscilirala, prodano za svega 150.000 eura, odnosno 0,02 posto od ukupnog broja dionica.
Nacionalizacija nije optimum
Moguće preuzimanje NIS-a znači, kako je naveo, da će se otkupiti obveze te kompanije, koje trenutno iznose oko 600 milijuna eura, te imovina - rafinerije, naftna polja i oko 350 benzinskih postaja.
Potencijalni kupci prije svega gledaju na potencijal tržišta. NIS je imao izuzetno dobre poslovne godine, poput 2022. kada je dobit iznosila blizu 800 milijuna eura. “Prosječna dobit u zadnjih deset godina bila je oko 300 milijuna eura i ta brojka je pravi reper koliku dobit tvrtka može ostvariti u budućnosti”, rekao je Gujaničić.
Kao jedno od mogućih rješenja problema spominje se nacionalizacija NIS-a od strane Republike Srbije, no kako kaže Gujaničić, to bi imalo izuzetno loše posljedice na investicijsko okruženje koje ni bez ovakvih izvanrednih odluka nije baš dobro.
Prema njegovim riječima, kada se neka država odluči na takav korak, mora biti jasno da će se investitori kloniti te zemlje zbog mogućnosti da im država otme imovinu.
Kako je rekao, odluka o mogućim sankcijama još nije objavljena i ne zna se što ona točno podrazumijeva, pa je vrlo preuranjeno stvarati razne scenarije mogućih rješenja.
“NIS nastavlja poslovati pod sankcijama, postoje problemi u nabavi opreme za Petrokemiju koja je u njezinom sastavu, financiranje je otežano, ali nije bilo panike, tvrtka se prilagodila novim uvjetima. Ono što bi sada moglo biti drugačije jest da bi sankcije onemogućile opskrbu sirovom naftom, a ako bi ih primijenile susjedne zemlje, to bi značilo da su sankcije usmjerene prema Srbiji, a ne prema samoj kompaniji”, rekao je Gujaničić.
