Nakon tri kruga javnih konzultacija Vlada Republike Slovenije usvojila je ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan, kojim je postavila ambiciozne ciljeve do 2030. za smanjenje emisija, veću energetsku neovisnost i ubrzanu energetsku tranziciju. Ažurirani NECP bit će dostavljen Europskoj komisiji. Plan pretpostavlja smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2033. godine i istovremeno ubrzava korištenje obnovljivih izvora energije. Ažurirani NECP podupire prestanak korištenja ugljena kroz razvoj drugih domaćih niskougljičnih izvora i učinkovitije korištenje energije. Ujedno potvrđuje nastavak korištenja i planiranje izgradnje nove nuklearne elektrane, uz kvalitetnu i transparentnu odluku do 2028. godine.
Za ažurirani Plan provedena je složena i zahtjevna sveobuhvatna procjena utjecaja na okoliš (PUO) , Slovenija time održava ravnotežu između razvoja i zaštite okoliša. Sloveni NECP planira ciljeve i mjere u svim područjima i sektorima korištenja energije, od poljoprivrede do šumarstva, energetike, industrije, prometa, istraživanja i inovacija.
Plan zadržava ambiciju smanjenja korištenja fosilnih goriva do 2030. godine. Što se tiče mjera financijske prirode, valja istaknuti opredjeljenje za ukidanje poticaja za fosilna goriva, uzimajući u obzir napredak europskog zakonodavstva u području trošarina, tako da zemlje imaju usporedive polazne točke za ovaj korak. Važan korak naprijed je transformacija postojeće pristojbe na CO2 u namjensku, tako da može potaknuti ulaganja u održivije mjere ili ublažiti učinke nedostatka energije i mobilnosti.
Ekonomske procjene učinaka planiranih politika i mjera su detaljne i relativno pouzdane u razdoblju do 2030., dok su nakon 2030. te procjene preliminarne zbog neizvjesnosti ulaznih pretpostavki.
Trošak od 57 milijardi eura
Kako bi se provele sve mjere, bit će potrebna i veća ulaganja do 2030. Procijenjena ukupna ulaganja vezana uz provedbu mjera u scenariju s dodatnim mjerama za razdoblje 2021. – 2030. iznose oko 57 milijardi eura i pokazuju da je pred Slovenijom novi veliki investicijski ciklus. Navedena procjena radi se za cijelo desetljeće, a ne samo od 2025. nadalje, a uključuje i već izvršena ulaganja, ulaganja u tijeku i ulaganja koja nisu izravno povezana s klimatskim mjerama.
Ulaganja koja se isključivo odnose na ulaganja koja značajno utječu na postizanje ciljeva plana, odnosno energetsko-klimatski dio ulaganja iznose oko 22 milijarde eura. Najviše ulaganja bit će potrebno usmjeriti u mjere usmjerene na kućanstva, poput energetske obnove zgrada i zamjene energetskih uređaja (5,4 milijarde eura), elektroenergetske mreže (4 milijarde eura), disperziranu proizvodnju iz OIE (3,8 milijardi EUR) i industrije (1,6 milijardi EUR).
Obujam ukupnih ulaganja u javni sektor u razdoblju 2021. – 2030. procjenjuje se na oko 6,9 milijardi eura. Taj iznos uglavnom uključuje ulaganja u željezničku infrastrukturu (3,5 milijardi eura), održivu mobilnost i javne zgrade.
Ukupni procijenjeni obujam potrebnih poticaja za postizanje ciljeva (bez prometa, dodatnih sredstava za istraživanje i inovacije, distribucijske mreže i ostalog) iznosi oko 5,4 milijarde eura za razdoblje 2024.-2030., što je nešto manje od jedne milijarde eura godišnje. Slovenija ima dovoljno dostupnih resursa, kako nacionalnih tako i europskih, da se pokrije ovaj jaz, kažu u resornom ministarstvu. Dostupni su kohezijski fondovi, sredstva iz mehanizma za oporavak i otpornost, Fond za klimatske promjene, Fond za modernizaciju, Eko fond, Fond za pravednu tranziciju, namjenski doprinosi itd.