Prema izvješću Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley koje je poduprlo američko ministarstvo energije, potrošnja energije podatkovnih centara u SAD-u mogla bi se gotovo utrostručiti do 2028., trošeći čak 12% električne energije u zemlji. Zašto? Umjetna inteligencija i njezina neutaživa želju za snažnim čipovima i rashladnim sustavima koji naprosto gutaju energiju.
Trenutačno su podatkovni centri odgovorni za skromnih 4% potražnje za električnom energijom u SAD-u. Ali s AI poslužiteljima, potrošnja energije već se udvostručila od 2017. GPU čipovi koji su potrebni za pokretanje složenih algoritama strojnog učenja pomiču granice onoga što mreža može podnijeti. A tu je i toplina koju stvaraju, zbog čega rashladni sustavi rade prekovremeno.
Izvješće upozorava da bi ovaj rast mogao opteretiti električne mreže, povećati cijene energije i izazvati zabrinutost zbog utjecaja na klimu. Znanstvenici pozivaju na bolju transparentnost oko korištenja energije i poboljšanja učinkovitosti, ali Big Tech baš i ne želi odavati tajne o svojim navikama vezanim uz napajanje.
Tu novi obnovljivci neće baš pomoći. Prošlomjesečno istraživanje pokazalo je da se povećanje OIE kapaciteta ne odvija dovoljno brzo da bi se održao korak s ovim porastom potražnje. Osim toga, kada sunce ne sja ili vjetar ne puše, mreža i dalje treba konvencionalna goriva kao potporu.
Ako se ovaj trend nastavi, energetski otisak umjetne inteligencije mogao bi konkurirati cijelim industrijama. Dakle, dok se duhoviti odgovori vašeg chatbota mogu činiti čarobnim, pokretanje te magije nije mali podvig. Ne čudi da industrija zaziva što brži povratak nuklearne energetike. Osim ako se IT industrija ozbiljno ne pozabavi energetskom učinkovitošću, stvarna cijena naše budućnosti koju pokreće AI mogla bi biti nestanak struje koji je samo pitanje trenutka.
