"Diskutabilno je imamo li, zbog brzine kojom se klimatske promjene dešavaju, uistinu vremena odlučiti hoćemo li ići na postupnu ili snažnu tranziciju. Spornim mi se čini činjenica da strategija primjenu glavnine ključnih promjena i mjera smješta iza 2030. što ukazuje na nedovoljnu hrabrost u implementaciji. Osim toga, u središtu primjene strategije nisu lokalne zajednice i građani, koji bi ubrzali tranziciju, a ne treba zaboraviti da je je država do sada destimulirala energetske zadruge", komentirao je Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju. Upozorio je da se na ovoj razini, bez procjene koliko se šteta od klimatskih promjena može izbjeći primjenom strategije, ne može anticipirati njezina prava korist za društvo, posebno uzevši u obzir da će financijske štete biti samo sve veće. On drži da bi brža procjena snažnijeg scenarija generirala više društvene koristi u ribarstvu, poljoprivredi i turizmu.
Luka Tomac iz Zelene akcije je naglasio da zbroj ambicija pariškog klimatskog sporazuma i dalje znači povećanje globalne temperature za tri do pet Celzija do kraja stoljeća. Primijetio je da strategija predviđa rad TE Plomin 2 do 2043. godine, a elektrana na ugljen i niskougljični razvoj po njemu nikako ne idu zajedno. Maja Božičević Vrhovčak iz DOOR-a izrazila je bojazan da će i ova strategija biti osuđena na propast jer se "nalazi iznad sektora, ali je ispod ničega" te da neće biti primijenjena jer se kosi s privatnim interesima pojedinih skupina. "Niskougljična strategija najbliža je Strategiji održivog razvoja koja nikada nije percipirana kao razvojna strategija", istaknula je. Vladimir Jelavić je pojasnio da iako strategija proizlazi iz Zakona o zaštiti zraka, svi se sektori trebaju uskladiti s njom i da postoje dobri preduvjeti da ova strategija bude iznad drugih sektorskih strategija. Akcijski plan strategiji bit će integriran u klimatsko-energetski plan, rekao je Jelavić. Bernard Ivčić iz Zelene akcije pozabavio se dijelom strategije koja se bavi ozelenjavanjem prometa "na čemu će strategija pasti ili proći", te je napomenuo da nije definirano koliko bi električnih i hibridnih vozila trebalo biti u ambicioznijoj verziji strategije. "Trebalo bi dati veću važnost primjeni netehničkih mjera u smjeru smanjivanja broja vozila, što je europski trend", reako je Ivčić.