Niskougljična strategija nedovoljno hrabra u brzini primjene mjera

Autor: N.D. Objavljeno: 10.07.2017. 🕜 13:46 Lokacija: Zagreb

Nevladin sektor iščitao je Niskougljičnu strategiju do 2030. i ima primjedbe

Zelena akcija okupila je danas nevladin sektor kako bi dala svoj doprinos javnoj raspravi o Strategiji niskougljičnog razvoja do 2030., s pogledom na 2050.. Ta strategija, čija javna rasprava traje do sredine mjeseca, objedinjava veći broj sektora a njezina izrada proizlazi iz obveza prema Zakonu o zaštiti zraka. Koordinator izrade strategija Vladimir Jelavić istaknuo je da bi država ostvarenje svojih ciljeva trebala tražiti između scenarija postupne ili snažne tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu. Tu će strategiju slijediti akcijski plin, moguće u obliku Nacionalnog klimatsko-energetskog plana, koji bi prema EU obvezama treba biti dovršen do travnja 2018., no još nije poznato hoće li to biti tako jer na tribini o niskougljičnoj strategiji nije bilo predstavnika resornog ministarstva. Jelavić je istaknuo da će primjena ove strategije generirati između  50 i 80 tisuća radnih mjesta, a ako se uzme u obzir ušteda na uvozu energenata, izbjegnuti troškovi za zdravstvenu zaštitu i nova radna mjesta, pokazuje se da bi njezina primjena Hrvatskoj donijela značajne financijske koristi. Predstavnici civilnog sektora optimistični su zbog donošenja strategije za koju priznaju da daje neočekivanu razinu ambicije i "sluša" Pariški klimatski sporazum i EU ciljeve, no ipak, bilo je nekoliko ozbiljnih prigovora. 
"Diskutabilno je imamo li, zbog brzine kojom se klimatske promjene dešavaju, uistinu vremena odlučiti hoćemo li ići na postupnu ili snažnu tranziciju. Spornim mi se čini činjenica da strategija primjenu glavnine ključnih promjena i mjera smješta iza 2030. što ukazuje na nedovoljnu hrabrost u implementaciji. Osim toga, u središtu primjene strategije nisu lokalne zajednice i građani, koji bi ubrzali tranziciju, a ne treba zaboraviti da je je država do sada destimulirala energetske zadruge", komentirao je Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju. Upozorio je da se na ovoj razini, bez procjene koliko se šteta od klimatskih promjena može izbjeći primjenom strategije, ne može anticipirati njezina prava korist za društvo, posebno uzevši u obzir da će financijske štete biti samo sve veće. On drži da bi brža procjena snažnijeg scenarija generirala više društvene koristi u ribarstvu, poljoprivredi i turizmu. 
Luka Tomac iz Zelene akcije je naglasio da zbroj ambicija pariškog klimatskog sporazuma i dalje znači povećanje globalne temperature za tri do pet Celzija do kraja stoljeća. Primijetio je da strategija predviđa rad TE Plomin 2 do 2043. godine, a elektrana na ugljen i niskougljični razvoj po njemu nikako ne idu zajedno. Maja Božičević Vrhovčak iz DOOR-a izrazila je bojazan da će i ova strategija biti osuđena na propast jer se "nalazi iznad sektora, ali je ispod ničega" te da neće biti primijenjena jer se kosi s privatnim interesima pojedinih skupina. "Niskougljična strategija najbliža je Strategiji održivog razvoja koja nikada nije percipirana kao razvojna strategija", istaknula je. Vladimir Jelavić je pojasnio da iako strategija proizlazi iz Zakona o zaštiti zraka, svi se sektori trebaju uskladiti s njom i da postoje dobri preduvjeti da ova strategija bude iznad drugih sektorskih strategija. Akcijski plan strategiji bit će integriran u klimatsko-energetski plan, rekao je Jelavić. Bernard Ivčić iz Zelene akcije pozabavio se dijelom strategije koja se bavi ozelenjavanjem prometa "na čemu će strategija pasti ili proći", te je napomenuo da nije definirano koliko bi električnih i hibridnih vozila trebalo biti u ambicioznijoj verziji strategije. "Trebalo bi dati veću važnost primjeni netehničkih mjera u smjeru smanjivanja broja vozila, što je europski trend", reako je Ivčić.  

TAGOVI