Nakon nesreće u NE Fukushima 1 u Japanu prije dvije godine, energetski sektor je dijelom odustao od nuklearnih elektrana i priklonio se većoj potrošnji fosilnih goriva, a među njima i ugljenu. Takav je slučaj i sa Njemačkom koja je odlučila do 2022. godine zatvoriti nuklearne elektrane, a do sada je već zatvorila sedam najstarijih reaktora te se vratila ugljenu za proizvodnju električne energije. Kao posljedica toga, emisije stakleničkih plinova porasle su za 1,6% u 2012. godini. Osim zamjene za nuklearnu energiju, jeftini, ali prljaviji ugljen ima još jedan važan razlog za vraćanje na energetsku scenu. U SAD-u je povećana proizvodnja plina iz škriljaca na 250 mlrd. m3 godišnje, pri čemu su cijene plina pale na 0,07 USD/m3. U Europi se cijena plina kreće blizu 0,3 USD/m3, zbog čega je industrija prisiljena sve više koristiti jeftiniji ugljen kako bi ostala konkurentna. S druge strane, brojni energetski stručnjaci smatraju kako energija vjetra ili Sunca može biti samo ekološka dopuna u energetskom miksu te da se, dugoročno gledano, industrija može pouzdano osloniti samo na uran, naftu, prirodni plin i ugljen, javlja ruski portal 'Voice of Russia'.
Njemačka sve bliža plinu iz škriljaca
Hidrauličko frakturiranje zabranjuje se na 14% njemačkog teritorija
