Prema pisanju novina Süddeutsche Zeitung idućih mjeseci bi nuklearni otpad iz Ahausa trebao biti otpremljen u rusko postrojenje Majak. Otpad potječe iz postrojenja za nuklearna istraživanja Rossendorf još iz vremena bivšeg DDR-a, prenosi Deutche Welle. Prema sporazumu koji su sklopili Rusija i SAD Rusija se obvezala prihvatiti otpad iz postrojenja za nuklearna istraživanja koja je atomskim materijalom opskrbljivao bivši Sovjetski Savez, ali 951 radioaktivna šipka iz Rossendorfa trebala je zapravo ostati u Ahausu dok Njemačka ne uspostavi spremište za trajno odlaganje nuklearnog otpda. Kako prenosi Deutche Welle, njemački aktivisti za zaštitu okoliša kritiziraju novi plan predbacujući vladi da ne vodi računa o sigurnosti. I predstavnik ruske organizacije za zaštitu okoliša Ekozaštita Vladimir Slivjak protivi se transportu nuklearnog otpada u Rusiju: „To je neodgovoran korak Njemačke. Takva atomska politika je proglašenje bankrota“, kaže Slivjak, dodajući da se nuklearni otpad samo gura iz jedne zemlje u drugu. U ruskom Majaku nalazi se postrojenje za preradu nuklearnog otpada. To je postrojenje izgrađeno 40-ih godina za projekt sovjetske atomske bombe. Stravična nesreća 1957. godine, posljedice koje se mogu usporediti s Černobilom, dugo je držana u tajnosti. Vladimir Slivjak strahuje da bi se slična nesreća mogla ponoviti: „Mislim da Majak ima vrlo niske standarde sigurnsoti. Već sad je tamo mnogo nuklearnog otpada. A skladište nije osobito veliko. Jer, Majak je izgrađen kao postrojenje za preradu. Nekoliko tisuća četvornih kilometara oko postrojenja je radioaktivno zagađeno. Oko 5.000 ljudi živi uz rijeku Teču u blizini Majaka na radioaktivno zagađenom području. Oni ne mogu dobiti novac za preseljenje niti dobivaju kakvu odštetu.“ Ljetošnji požari su ugrožavali i nuklearno postrojenje Majak. U Rusiji nedostaju zakoni za ophođenje s atomskim otpadom, kaže Slivjak. Nema trajnog skladišta. To bi možda mogao postati Krasnojarsk 26, jedan još u sovjetsko vrijeme napušteni grad u Sibiru. Tamošnje skladište bi moglo biti prošireno za oko 40 000 t nuklearnog otpada. To bi bilo dovoljno za otpad iz Rusije i inozemstva, kaže Slivjak. Unatoč bogatim izvorima nafte i plina Rusija se energetski oslanja na nuklearnu energiju. U idućih 20 godina trebalo bi biti izgrađeno 26 novih reaktora. Osim toga Rusija želi povećati svoj izvoz nuklearnih postrojenja, zaključuje Deutche Welle.