Portal Energetika-net.com, vodeći energetski portal u Hrvatskoj, uoči parlamentarnih izbora anketirao je političke stranke o ključnim energetskim pitanjima, važnim za budućnost države. U periodu između 7. i 18. studenog 2011. prikupili smo odgovore HDZ-a, HSLS-a, HSP-a, HDSSB-a, Hrvatskih laburista i Kukuriku koalicije na ukupno 8 pitanja. Od stranaka je zatraženo mišljenje o vlasničkoj strukturi INA-e i načinu rješavanja kompliciranih odnosa između Vlade i MOL-a, poslovanju INA-e i modernizaciji rafinerija kao i o cijenama plina za kućanstva i gospodarstvo. Zanimalo nas je treba li graditi nuklearnu elektranu, treba li Hrvatskoj TE Plomin C na ugljen ili plin, što je s korištenjem obnovljivih izvora energije i preostalog hidropotencijala hrvatskih rijeka, te treba li privatizirati ključnu energetsku infrastrukturu. Jedino pitanje oko kojeg su sve stranke suglasne bili su obnovljivi izvori energije gdje su stavovi slični: takvi izvori su nužni, potrebni su manji sustavi i pametne prijenosne mreže koje mogu prihvatiti tako proizvedenu energiju. Naša anketa je pokazala da stranke nemaju jedinstven pogled na odnose suvlasnika INA-e i način povrata kontrole nad kompanijom. Kukuriku koalicija drži da je vlasnička struktura u kompaniji jasna ali da su upravljačka prava nejasna, no vraćanje modela na staro po njima je gotovo nemoguće, pa država stoga mora napraviti sve da INA što bolje radi i što više investira. HDZ se pak zalaže za nove pregovore s MOL-om i proglašenje dioničarskih ugovora ništetnim. Hrvatski laburisti kontrolu nad INA-om vratili bi po uzoru na Mađarsku koja je udio Surgutneftegasa otkupila kreditom MMF-a. Dok HSLS i HDZ upozoravaju na veliki INA-in gubitak tržišta usljed nemoderniziranih rafinerija, pravaške stranke kritiziraju MOL i traže pojačani pritisak da se modernizacija dovrši. Kada je riječ o cijeni plina, Kukuriku koalicija fokusirat će se na usklađivanje cijena plina koji se koristi u gospodarstvu, a HDZ drži da treba brižljivo balansirati cijenu kako bi veliki potrošači koji balansiraju sustav imali određene olakšice. HSLS apelira na liberalizaciju cijena i tržišta plinom, a HSP ističe da samo populističke vlade vode socijalnu politiku kroz cijene energenata. Na upit o mogućnosti privatizacije energetske infrastrukture koja je u vlasništvu HEP-a, Janafa i Plinacra HSLS odgovara da kontrolu nad prirodnim monopolima (naftovodima, plinovodima i elektroenergetskom prijenosnom mrežom) treba zadržati država. Kukuriku koalicija pak kaže da će po tom pitanju štititi nacionalne interese, što ne znači da neke dijelove koji imaju potpuno komercijalnu djelatnost neće staviti na tržište. S izuzetkom Hrvatskih laburista stranke su uglavnom suglasne da energent u Plominu C treba biti ugljen, dok se Kukuriku koalicija (u kojoj je IDS jedan od koalicijskih partnera) izbjegava jasno izjasniti. Više o stavovima stranaka u energetskim pitanjima pročitajte ovdje.