1. Koji je Vaš stav o trenutačnoj vlasničkoj strukturi INA-e i o odnosima Vlade i MOL-a? Smatrate li da bi s obzirom na sve aktualne okolnosti država trebala povratiti kontrolu nad INA-om. Ako da, na koji način vratiti kontrolu nad tvrtkom?
HDZ
Do donošenja konačne presude o postojanju ili nepostojanju koruptivnih radnji, upravljanje INA-om mora biti temeljeno sukladno postojećoj vlasničkoj strukturi odnosno vlasničkom udjelu strateških partnera MOL-a i Vlade Republike Hrvatske.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Problem upravljanja INA-om može se riješiti samo promjenom Dioničarskog ugovora na način da dioničari imaju upravljačka prava adekvatna stečenim udjelima. Prava stečena na nelegalan način ne mogu biti konzumirana i moraju biti zamrznuta dok se ne utvrdi da li je bilo kriminalnih radnji u procesu privatizacije INA-e, a ako se u sudskom postupku to utvrdi potrebno je pokrenuti procedure za poništaj izmjena dioničarskog ugovora Ugovora.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Hrvatska svakako treba vratiti kontrolu nad INA-om. Ta mogućnost je ujedno i obveza Vlade RH.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Na žalost, naša INA je s mjesta 2. ili 3. tvrtke u regiji pala na 10. ili 11. mjesto i praktično postala podružnica strane nacionalne tvrtke zbog čega Hrvatska i njeno gospodarstvo trpi ogromne štete.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Vraćanje kontrole bi se provelo slično Mađarima koji su dobili kredit od međunarodnih institucija - MMF-a.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Vratiti model na staro je gotovo nemoguće, ali država odnosno Vlada kao zainteresirani partner i suvlasnik u INA-i mora napraviti sve da kompanija što bolje radi i što više investira u Hrvatsku.
više...
2. Kako gledate na poslovanje INA-e s obzirom na pad prodaje i gubitak tržišnog udjela? Proces modernizacije rafinerija zapinje, pri čemu je modernizacija Rafinerije nafte Sisak očigledno u zastoju, a s modernizacijom Rafinerije nafte Rijeka se kasni. Kako dalje?
HDZ
S pozicije najvećeg vlasnika, MOL djeluje na način da iskazuje veliku dobit, ali i smanjuje tržište INA-e jačajući upravo svoju poziciju u regiji.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Činjenica je da rafinerije nisu modernizirane sukladno planovima i preuzetim obvezama po Dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a, a izravna posljedica toga je stalni gubitak tržišta koji je već postao alarmantan. Inina prodaja na hrvatskom tržištu manja je za gotovo milijun tona, a prodaja na tržištu BiH je upola manja u usporedbi s razdobljem prije 5-6 godina.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Mađarska strana nije pokazala interes za modernizaciju rafinerija što je posljedica njihovih planova.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Lošim i štetnim strateškim procjenama i nedostatcima vlastite vizije, hrvatska Vlada onemogućila je kvalitetno tržišno pozicioniranje INA-e. Modernizacija rafinerije Sisak Mađare nikada nije zanimala, ali je žalosno što ne zanima ni hrvatsku Vladu.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Sadašnja situacija je bezizlazna te je jedini mogući izlaz povrat kompanije.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Što se tiče poslovanja INA-e u ovoj godini, rezultati su više nego dobri u financijskom smislu. Međutim, uviđamo nedostatak ambicije u procesu modernizacije rafinerija, što se posebno odnosi na Sisak.
više...
3. Hrvatska iz vlastite proizvodnje može podmiriti 70% potreba za plinom. Usljed Izmjena dioničarskog ugovora između Vlade i MOL-a domaće gospodarstvo trpi zbog vrlo visoke cijene plina. Vlada je do kraja ove godine limitirala cijenu plina za proizvodne djelatnosti na 2,13 kn/m3. Kakva je Vaša politika što se tiče cijene plina za kućanstva i gospodarstvo?
HDZ
Veliki i industrijski kupci s konstantnom potražnjom, odnosno potrošnjom unutar metodologije za utvrđivanje tarifnih stavki, odnosno unutar tarifnih sustava, moraju imati parametre koje će upravo taj režim potrošnje valorizirati kroz formiranje konačne cijene plina.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
U Hrvatskoj sada imamo apsurdnu situaciju da je cijena prirodnog plina za industriju viša nego cijena za kućanstva. Naime gospodarski subjekti plaćaju cijenu koja je mnogo bliža tržišnoj cijeni, dok je cijena za kućanstva regulirana i još uvijek znatno niža od tržišne cijene.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Socijalna politika ne može se voditi kroz cijene energenata. To je potpuno pogrešno, a takav model provode samo populističke vlade.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Cijena plina u Hrvatskoj određuje se na netransparentan način. U zemljama u okruženju cijene plina za gospodarstvo niže su nego za kućanstva, dok je u Hrvatskoj obrnuto.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Cijena plina ne bi trebala više rasti za kućanstva.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Kao novoj Vladi jedan od najvažnijih prioriteta bit će nam rješavanje tog odnosa i usklađivanje cijene plina koji se koristi u gospodarstvu.
više...
4. Hrvatska sve više potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza - ove se godine uvoz popeo čak do 50%. S obzirom na ciljeve iz Energetske strategije s gradnjom proizvodnih objekata se dosta kasni. Kakav je Vaš stav o projektu gradnje TE Plomin C? Koje bi gorivo, po Vašem mišljenju, trebalo koristiti u toj elektrani?
HDZ
Mišljenja smo da TE Plomin 3 mora biti koncipirana kao elektrana u temeljnom režimu proizvodnje, a za pogon mora koristiti ugljen niske koncentracije sumpora.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Strateški interes RH je da ima stabilan elektroenergetski sustav, a to znači diversifikaciju izvora, odnosno diversifikaciju načina proizvodnje električne energije.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Hrvatska nije provodila niti raniju Energetsku strategiju i nije gradila nove energetske kapacitete većeg značaja.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
S obzirom da Hrvatska nema dostatnih zaliha niti ugljena niti plina, te da će se sukladno tomu oslanjati na uvoz, skloniji sam mišljenju kako TE Plomin C treba rabiti plin, čija je štetnost po okoliš i zdravlje ljudi ipak manja.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Apsolutno smatramo da bi u Plominu C trebalo koristiti plin jer je ekološki najprihvatljiviji.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Cjelokupni program Kukuriku koalicije najveći naglasak stavlja na energetiku i stvaranje tzv. strateške energetske neovisnosti.
više...
5. Treba li Hrvatska realizirati planove o gradnji novih hidroelektrana (HE Senj, nove HE na Dravi, HE na Savi kod Zagreba) i zašto?
HDZ
Naši susjedi Slovenci, Mađari, Austrijanci upravo na tome intenzivno rade i na nama je da što prije uhvatimo priključak i stanemo im uz bok s novoinstaliranom energetskom snagom iz potencijala hrvatskih rijeka.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Mišljenja smo da je ulaganje u izgradnju hidroelektrana opravdano kako sa stajališta ekonomike proizvodnje električne energije tako i sa stajališta iskorištavanja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Treba sustavno graditi i hidroelektrane prema redu prioriteta definiranom kriterijima prihvatljivosti i isplativosti.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Realizacija novih hidroelektrana preko 10 MW koje ne predstavljaju obnovljive izvore energije treba podupirati jer rastuće potrebe za električnom energijom stvaraju deficit od 43,2% koji se podmiruje iz uvoza.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Problem je što HEP nije ništa radio 20 godina.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Da, hidroelektrane su također dio našeg potencijalnog energetskog resursa.
više...
6. Treba li Hrvatskoj nuklearna elektrana i zašto? Ako da, gdje je graditi?
HDZ
Dugoročno gledano treba nam nuklearna elektrana. Već osamdesetih godina prošlog stoljeća konstatirano je da, s obzirom na slabe energetske resurse i karakteristike temeljne proizvodnje, Hrvatska bez nuklearne elektrane neće moći zadovoljiti traženom smanjenju CO2 emisije.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Bez obzira na nesumnjivu korist koja bi proizašla iz realizacije tih projekata, realno je mogućnost njihove realizacije sve manja.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Bojim se da neće biti političke hrabrosti za početak ovog projekta.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
U Hrvatskoj treba zabraniti gradnju nuklearnih elektrana.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Sada ne treba graditi nuklearnu elektranu.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
U ovom trenutku mišljenja smo da uz tu postojeću nuklearnu elektranu imamo dovoljno energetskog potencijala u drugim izvorima, u što ubrajamo i alternativne izvore energije.
više...
7. Kako gledate na mogućnost privatizacije ključne energetske infrastrukture u zemlji, koja je u vlasništvu HEP-a, JANAF-a i Plinacra?
HDZ
Mehanizmi države moraju iznaći metodologije kojim će zaštititi kritičnu energetsku infrastrukturu od svih neželjenih posljedica: privatizacije, prenamjene djelatnosti, gašenja proizvodnje.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Kontrolu nad infrastrukturnim objektima, tzv. prirodnim monopolima, kao što je prijenosna mreža za električnu energiju, plinovodi i naftovodi treba zadržati država i oni ne smiju biti predmet privatizacije.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Može se govoriti samo o privatizaciji segmenata zbog podizanja razine efikasnosti, a nipošto o cjelini tvrtki.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
HEP se ne smije privatizirati dok se na hrvatskom tlu ne stvore kapaciteti za proizvodnju energije koji su veći od potreba Hrvatske.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
Nacionalni energetski resursi ne smiju se privatizirati NIKADA.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Što se privatizacije općenito tiče, provodit ćemo zaštitu nacionalnih resursa.
više...
8. Kako gledate na korištenje obnovljivih izvora energije s obzirom na ograničene energetske resurse u Hrvatskoj, ali i ograničenu sposobnost elektroenergetske mreže da prihvati energiju iz tih izvora?
HDZ
U Hrvatskoj nema mjesta megalomanskim sustavima obnovljivih izvora. Naša se strategija mora temeljiti na gradnji velikog broja malih distribuiranih sustava koji moraju biti rukovođeni principom ključnim za tzv. pametne distribucijske/prijenosne mreže.
više...
Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Osim inherentnih tehničkih ograničenja obnovljivih izvora koja im onemogućuju da postanu primarni izvori energije, u RH je jedan od glavnih problema i ograničeni kapacitet elektroenergetske mreže.
više...
Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Smatram da se u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno koristi obnovljive izvore energije pa i zbog sustavnog otežavanja primjene tih tehnologija do sada, kao i nedovoljnih potpora korištenju ovih izvora u ranijim razdobljima.
više...
Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Vanjskotrgovinskom robnom deficitu Hrvatske koji neprestano raste najviše doprinosi sektor energetike. Dakle, nužno je preusmjeravati se s uvoza energije na povećano korištenje vlastitih neiskorištenih energetskih resursa.
više...
Hrvatski laburisti - Stranka rada
U principu podupiremo gradnju obnovljivih izvora energije, ali samo ako se šansa daje domaćim investitorima, malim poduzetnicima i građanstvu.
više...
Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Prije svega značajan potencijal vidimo u energiji vjetra i sunca, ali i u biomasi, posebno otpacima u šumskom gospodarstvu koji su potpuno neiskorišteni.
više...


* portal Energetika-net.com i Energetika Marketing d.o.o. zadržavaju autorska prava na objavu ove ankete.