Novi energetski objekti, ali različiti prioriteti
Treba li država povratiti kontrolu nad INA-om i na koji način? Kako se postaviti spram rastuće cijene prirodnog plina za gospodarstvo i građane? Treba li TE Plomin C pogoniti na ugljen ili plin? Nuklearka na hrvatskom teritoriju – DA ili NE? Smije li se odustati od šire primjene obnovljivih izvora energije zbog ograničenih kapaciteta mreže? Odgovore na ta i još neka pitanja o ključnim energetskim problemima u državi potražite u velikom predizbornom istraživanju stavova ključnih političkih stranaka koje u izbornoj utrci pretendiraju preuzeti odgovornost za energetsku budućnost države, a koje je samo za Vas pripremio portal Energetika-net.com. Anketiranje stranaka provedeno je u periodu od 7. do 18. studenog 2011. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju.
| 1. |
Koji je Vaš stav o trenutačnoj vlasničkoj strukturi INA-e i o odnosima Vlade i MOL-a? Smatrate li da bi s obzirom na sve aktualne okolnosti država trebala povratiti kontrolu nad INA-om. Ako da, na koji način vratiti kontrolu nad tvrtkom? |
HDZ
Do donošenja konačne presude o postojanju ili nepostojanju koruptivnih radnji, upravljanje INA-om mora biti temeljeno sukladno postojećoj vlasničkoj strukturi odnosno vlasničkom udjelu strateških partnera MOL-a i Vlade Republike Hrvatske.
više...
U ovom trenutku, a zbog istražnih postupaka koji se vode u slučaju INA, Vlada RH je donijela zaključke o pokretanju određenih mjera kroz Državno odvjetništvo kojima bi se, u slučaju dokazivanja koruptivnih aktivnosti, ugovori koji su sklopljeni u proteklih nekoliko godina proglasili ništetnim. Samim time započeli bi novi pregovori oko ulaska strateškog partnera u vlasničku strukturu INA-a. Kontekst vlasničke i upravljačke strukture u INA-i kao stožernoj energetskoj kompaniji na internom energetskom tržištu i tržištu regije nikako ne smije biti proporcionalan, što znači da bez obzira na vlasničku strukturu i vlasnički udio strateškog partnera Vlada Republike Hrvatske nikako ne smije dopustiti gubitak upravljačkih prava minimalno u udjelu svog vlasničkog udjela. Ciljano, Vlada Republike Hrvatske poništenjem ili revizijom postojećih ili konstrukcijom novih ugovora mora zadržati odnosno ne izgubiti upravljačka prava nad INA-om. Do tada, dakle donošenja konačne presude o postojanju ili nepostojanju koruptivnih radnji, upravljanje INA-om mora biti temeljeno sukladno postojećoj vlasničkoj strukturi odnosno vlasničkom udjelu strateških partnera MOL-a i Vlade Republike Hrvatske. Svjesni činjenice da niti jedan strateški partner u ovom trenutku nema više od 50% svaka strateška odluka unutar uprave društva mora se donositi konsenzusom oba strateška partnera.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Problem upravljanja INA-om može se riješiti samo promjenom Dioničarskog ugovora na način da dioničari imaju upravljačka prava adekvatna stečenim udjelima. Prava stečena na nelegalan način ne mogu biti konzumirana i moraju biti zamrznuta dok se ne utvrdi da li je bilo kriminalnih radnji u procesu privatizacije INA-e, a ako se u sudskom postupku to utvrdi potrebno je pokrenuti procedure za poništaj izmjena dioničarskog ugovora Ugovora.
više...
- INA ima strateški značaj u energetici RH budući da osigurava 60% energetskih potreba RH. Razvoj INA-e u svim segmentima njenog poslovanja, što znači proizvodnji nafte i plina, preradi nafte i proizvodnji naftnih derivata te distribuciji naftnih derivata, povećava energetsku sigurnost RH, a to je jedna od temeljnih interesa svake zemlje pa tako i Hrvatske. Problem upravljanja INA-om može se riješiti samo promjenom Dioničarskog ugovora na način da dioničari imaju upravljačka prava adekvatna stečenim udjelima. Prava stečena na nelegalan način ne mogu biti konzumirana i moraju biti zamrznuta dok se ne utvrdi da li je bilo kriminalnih radnji u procesu privatizacije INA-e, a ako se u sudskom postupku to utvrdi potrebno je pokrenuti procedure za poništaj izmjena dioničarskog ugovora Ugovora.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Hrvatska svakako treba vratiti kontrolu nad INA-om. Ta mogućnost je ujedno i obveza Vlade RH.
više...
- Hrvatska svakako treba vratiti kontrolu nad INA-om. Ta mogućnost je ujedno i obveza Vlade RH. Budući da se vodi pravosudni proces protiv bivšeg premijera zbog prodaje INA-e kao posljedice koruptivne aktivnosti, Vlada RH mora od Državnog odvjetništva RH zatražiti blokadu imovine, s izuzetkom računa kako bi tvrtka mogla normalno poslovati, do okončanja procesa. Ukoliko se to ne čini, niti se podiže optužnica za davanje mita, proces koji se vodi je politički proces. Nasuprot tome, ukoliko Vlada RH želi zaštititi državne interese, a morala bi, tada se mora tražiti i blokada imovine što se redovito čini u svim drugim slučajevima. Smatram da Vlada RH zbog vlastite slabosti nema hrabrosti povući ovaj nužan potez. Na kraju će odluka biti donesena na sudu. Dakle, MOL-u natrag novci, a Hrvatskoj prodani udio u INA-i. Naglašavam, u slučaju da sud utvrdi da je prodaja posljedica nezakonitosti, konkretno, korupcije. Unatoč svemu rečenom, postoji i drugi model koji se može iskoristiti kroz činjenicu da Vlada RH utvrđuje uvjete poslovanja u Hrvatskoj, što je argument koji se može kvalitetno iskoristiti u procesu preuzimanja većine u vlasničkoj strukturi, a potom i upravljačkim pravima.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Na žalost, naša INA je s mjesta 2. ili 3. tvrtke u regiji pala na 10. ili 11. mjesto i praktično postala podružnica strane nacionalne tvrtke zbog čega Hrvatska i njeno gospodarstvo trpi ogromne štete.
više...
- Sporni sporazum trebao je Hrvatskoj donijeti prednosti gospodarskog udruživanja, regionalni rast hrvatske tvrtke, nove istraživačke i proizvodne projekte u inozemstvu, te osiguranje modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku. Na žalost, naša INA je s mjesta 2. ili 3. tvrtke u regiji pala na 10. ili 11. mjesto i praktično postala podružnica strane nacionalne tvrtke zbog čega Hrvatska i njeno gospodarstvo trpi ogromne štete. I u ovom slučaju hrvatska Vlada nije štitila naše nacionalne interese, upravljačka prava prepustila je Mađarima, a da do današnjeg dana nitko iz Vlade RH nije pokušao suvislo i argumentirano obrazložiti javnosti razlog potpisivanja po Hrvatsku štetnog sporazuma. Za takve i slične poslove narod ima dobru poslovicu: "Za šniclu ubili vola". E sad, biti će zanimljiv rasplet u kojem ćemo, nadam se, vratiti ono što nam pripada, ali i konačno saznati tko je dobio šniclu.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Vraćanje kontrole bi se provelo slično Mađarima koji su dobili kredit od međunarodnih institucija - MMF-a.
više...
- Hrvatska država bi trebala povratiti kontrolu nad INA-om. INA je strateška kompanija koja ima ogromne rezerve plina, pa i nafte a takve se tvrtke ne prodaju. Vraćanje kontrole bi se provelo slično Mađarima koji su dobili kredit od međunarodnih institucija - MMF-a.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Vratiti model na staro je gotovo nemoguće, ali država odnosno Vlada kao zainteresirani partner i suvlasnik u INA-i mora napraviti sve da kompanija što bolje radi i što više investira u Hrvatsku.
više...
- Vlasnička struktura i odnos vlasničke strukture između Vlade i MOL-a unutar INA-e su jasni. Nejasna su upravljačka prava jer MOL bez potrebnog većinskog vlasništva ima većinska upravljačka prava. Vratiti model na staro je gotovo nemoguće, ali država odnosno Vlada kao zainteresirani partner i suvlasnik u INA-i mora napraviti sve da kompanija što bolje radi i što više investira u Hrvatsku.
| 2. |
Kako gledate na poslovanje INA-e s obzirom na pad prodaje i gubitak tržišnog udjela? Proces modernizacije rafinerija zapinje, pri čemu je modernizacija Rafinerije nafte Sisak očigledno u zastoju, a s modernizacijom Rafinerije nafte Rijeka se kasni. Kako dalje? |
- HDZ
S pozicije najvećeg vlasnika, MOL djeluje na način da iskazuje veliku dobit, ali i smanjuje tržište INA-e jačajući upravo svoju poziciju u regiji.
više...
- Smatramo da je strateški partner MOL učinio malo ili gotovo ništa na razvoju internog tržišta naftom i naftnim derivatima, a pogotovo je izostao angažman strateškog partnera oko izlaska INA-e na regionalno odnosno europsko tržište, a što je bio jedan od ključnih uvijeta kod ulaska strateškog partnera u vlasničku strukturu. Posebno nas smeta nepostojanje dugoročne strategije razvoja kompanije i razvoja odnosno povećanja udjela na tržištu. Samo iskazivanje dobiti pokazuje da se ne ulaže u modernizaciju postojećih postrojenja niti da postoji ambicija nove proizvodne aktivnosti. S pozicije najvećeg vlasnika, MOL djeluje na način da iskazuje veliku dobit, ali i smanjuje tržište INA-e jačajući upravo svoju poziciju u regiji. Kašnjenje modernizacije rafinerije u Sisku, neadekvatno neodržavanje te time uzrokovana nedavna havarija, dovode u opasnost sigurnost opskrbe i ugrožavaju ne samo INA-u već posredno i JANAF.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Činjenica je da rafinerije nisu modernizirane sukladno planovima i preuzetim obvezama po Dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a, a izravna posljedica toga je stalni gubitak tržišta koji je već postao alarmantan. Inina prodaja na hrvatskom tržištu manja je za gotovo milijun tona, a prodaja na tržištu BiH je upola manja u usporedbi s razdobljem prije 5-6 godina.
više...
- INA je nakon katastrofalnog rezultata u 2008. godini, kada je ostvarila gubitak od 1,1 milijarde kuna, i nakon ostvarenog gubitka u 2009. godini u visini od oko 400 milijuna kuna, u 2010. godini poslovala pozitivno i ostvarila dobit 955 mil.kn, a u prvih 9 mjeseci 2011. godine ostvaren je još bolji rezultat, odnosno dobit od oko 2 milijarde kn. Međutim, poboljšanje rezultata u zadnje dvije godine nije rezultat unapređenja poslovanja nakon što je MOL preuzeo upravljanje tvrtkom, kao što se to stalno pokušava prezentirati u javnosti, već je prvenstveno posljedica povećane proizvodnje plina i nafte u Siriji i plina u sjevernom Jadranu, dakle posljedica realizacije projekata koji su pokrenuti i realizirani od strane prethodnih uprava i koji nemaju nikakve veze s MOL-om. S druge strane poslovanje Sektora rafinerije i marketinga INA-e ima vrlo negativan trend budući da se gubici tog sektora stalno povećavaju i u 2010 godini su dosegli oko 800 milijuna kuna. To daje pravu sliku INA-e i potvrđuje da se ona u stvari ne vodi dobro. Činjenica je da rafinerije nisu modernizirane sukladno planovima i preuzetim obvezama po Dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a, a izravna posljedica toga je stalni gubitak tržišta koji je već postao alarmantan. Inina prodaja na hrvatskom tržištu manja je za gotovo milijun tona, a prodaja na tržištu BiH je upola manja u usporedbi s razdobljem prije 5-6 godina. S rafinerijama u ovakvom stanju, kada je Rafinerija nafte Rijeka tek djelomično modernizirana, a u Rafineriji nafte Sisak ozbiljna modernizacija nije ni započela, ne može se očekivati da će se dogoditi neki značajniji preokret i vratiti udio INA-e u prodaji naftnih derivata na svojim glavnim tržištima Hrvatske i BiH. Sasvim je vjerojatno da će se zapravo dogoditi suprotno, odnosno da će se nastaviti smanjenje prodaje INA-e jer se rafinerije u okruženju, prije svega Rafinerija Bosanski Brod i rafinerija Pančevo uspješno moderniziraju, te povećavaju preradu i šire tržište na račun tržišta INA-e. Ukoliko ostane sadašnji način vođenja i ukoliko se ne ubrza modernizacija rafinerija utjecaj INA-e u segmentu prerade nafte i prodaje naftnih derivata u ovoj regiji će se vrlo brzo marginalizirati.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Mađarska strana nije pokazala interes za modernizaciju rafinerija što je posljedica njihovih planova.
više...
- Mađarska strana nije pokazala interes za modernizaciju rafinerija što je posljedica njihovih planova. Naša Vlada mora se metodom pritisaka boriti se modernizaciju rafinerija, ali i ostale za Hrvatsku bitne elemente poslovanja INA-e.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Lošim i štetnim strateškim procjenama i nedostatcima vlastite vizije, hrvatska Vlada onemogućila je kvalitetno tržišno pozicioniranje INA-e. Modernizacija rafinerije Sisak Mađare nikada nije zanimala, ali je žalosno što ne zanima ni hrvatsku Vladu.
više...
- Lošim i štetnim strateškim procjenama i nedostatcima vlastite vizije, hrvatska Vlada onemogućila je kvalitetno tržišno pozicioniranje INA-e. Modernizacija rafinerije Sisak Mađare nikada nije zanimala, ali je žalosno što ne zanima ni hrvatsku Vladu. Rafinerija nafte Sisak češće ne radi nego radi, a Rafinerija nafte Rijeka godišnje preradi nešto iznad 2 milijuna tona sirove nafte, iako je kapacitirana na 4,2 milijuna tona. I sada se koliko čujem, najavljuje remont novih postrojenja Rafinerije Rijeka, jer su skladišta toliko popunjena benzinom i dizelom koji INA ne uspijeva prodati da nema potrebe dalje proizvoditi. Ako tome dodamo pad izvoza benzina za 60% i dizela za 30%, posve je jasno da se radi o lošoj poslovnoj politici i managementu koji nije u stanju usredotočiti se na pronalaženje novih projekata istraživanja i proizvodnje kojima se stvara dodatna vrijednost i zalihe, projekata razvoja rafinerijskih sustava kojima se povećava profit ili projekata koji će doprinijeti jačanju hrvatske energetske infrastrukture. Uvjeren sam kako u pogledu obje rafinerije alternative sigurno postoje, i uz pametnu strategiju, radna mjesta bi se mogla zadržati. Naravno, uz preduvjet da Vlada bude istinski ekonomski strateg koji usmjerava razvoj, a ne Vlada koja svojom pasivnošću ili neznanjem, nadam se ne i svjesno, radi protiv interesa države kojoj je na čelu.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Sadašnja situacija je bezizlazna te je jedini mogući izlaz povrat kompanije.
više...
- Poslovanje INA-e je u rukama MOL-a i to je najveći problem hrvatske države. MOL posjeduje druge rafinerije koje su im očiti prioritet, a na to se trebalo misliti prije. Sadašnja situacija je bezizlazna te je jedini mogući izlaz povrat kompanije.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Što se tiče poslovanja INA-e u ovoj godini, rezultati su više nego dobri u financijskom smislu. Međutim, uviđamo nedostatak ambicije u procesu modernizacije rafinerija, što se posebno odnosi na Sisak.
više...
- Što se tiče poslovanja INA-e u ovoj godini, rezultati su više nego dobri u financijskom smislu. Međutim, uviđamo nedostatak ambicije u procesu modernizacije rafinerija, što se posebno odnosi na Sisak. Zbog toga će se Vlada kao suvlasnik INA-e morati više angažirati kod MOL-a da bi kao partneri išli u projekt modernizacije i obnove rafinerijskih postrojenja, kako u Sisku, tako i u Rijeci.
| 3. |
Hrvatska iz vlastite proizvodnje može podmiriti 70% potreba za plinom. Usljed Izmjena dioničarskog ugovora između Vlade i MOL-a domaće gospodarstvo trpi zbog vrlo visoke cijene plina. Vlada je do kraja ove godine limitirala cijenu plina za proizvodne djelatnosti na 2,13 kn/m3. Kakva je Vaša politika što se tiče cijene plina za kućanstva i gospodarstvo? |
- HDZ
Veliki i industrijski kupci s konstantnom potražnjom, odnosno potrošnjom unutar metodologije za utvrđivanje tarifnih stavki, odnosno unutar tarifnih sustava, moraju imati parametre koje će upravo taj režim potrošnje valorizirati kroz formiranje konačne cijene plina.
više...
- Sukladno Trećem paketu energetske regulative Europske unije, cijena plina (samim time i svih energenata) mora postati tržišna kategorija. Veliki i industrijski kupci s konstantnom potražnjom, odnosno potrošnjom unutar metodologije za utvrđivanje tarifnih stavki, odnosno unutar tarifnih sustava, moraju imati parametre koje će upravo taj režim potrošnje valorizirati kroz formiranje konačne cijene plina. Veliki sustavi (industrija) drže sustav stabilnim, prvi su na udaru u eventualnim kriznim situacijama pa im samim time u cijenu navedenih osobina trebaju biti ukalkulirane određene olakšice. S druge strane, kućanstva moraju u cijeni imati element vezan uz sigurnost opskrbe i u tom trenutku administrativni potezi kao što je ograničavanje cijene plina na 2,13 kn/m3, kojom je Vlada RH pokazala odlučnost u zaštiti hrvatskog proizvodnog sektora, ne bi bili potrebni, jer bi stvarni trošak sigurnosti opskrbe internog hrvatskog tržišta bio podijeljen na sve potrošače svih kategorija potrošnje.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
U Hrvatskoj sada imamo apsurdnu situaciju da je cijena prirodnog plina za industriju viša nego cijena za kućanstva. Naime gospodarski subjekti plaćaju cijenu koja je mnogo bliža tržišnoj cijeni, dok je cijena za kućanstva regulirana i još uvijek znatno niža od tržišne cijene.
više...
- U Hrvatskoj sada imamo apsurdnu situaciju da je cijena prirodnog plina za industriju viša nego cijena za kućanstva. Naime gospodarski subjekti plaćaju cijenu koja je mnogo bliža tržišnoj cijeni, dok je cijena za kućanstva regulirana i još uvijek znatno niža od tržišne cijene. Ovakav sustav nije održiv budući da opskrba prirodnim plinom treba biti tržišna djelatnost, a to podrazumijeva tržišno formiranje cijena prirodnog plina. Kupci moraju imati mogućnost izbora najpovoljnijeg dobavljača, a država mora osigurati sustav (infrastrukturu) koji će omogućavati tržišno obavljanje te djelatnosti.
Sukladno tome HSLS će podržavati razvoj tržišnog sustava, a to podrazumijeva postepeno usklađivanje cijena prirodnog plina s tržišnim uvjetima. U takvom sustavu INA bi bila samo jedan od dobavljača prirodnog plina za tvrtke opskrbljivače na tržištu RH.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Socijalna politika ne može se voditi kroz cijene energenata. To je potpuno pogrešno, a takav model provode samo populističke vlade.
više...
- Socijalna politika ne može se voditi kroz cijene energenata. To je potpuno pogrešno, a takav model provode samo populističke vlade. Posljedice takve politike su slabo korištenje tehnologija energetske učinkovitosti. U proizvodnoj cijeni plina ne postoji razlika po tome tko će ga koristiti. Naprotiv, veliki potrošači trebaju imati mogućnosti nabavke po povoljnijim cijenama.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Cijena plina u Hrvatskoj određuje se na netransparentan način. U zemljama u okruženju cijene plina za gospodarstvo niže su nego za kućanstva, dok je u Hrvatskoj obrnuto.
više...
- Cijena plina u Hrvatskoj određuje se na netransparentan način. U zemljama u okruženju cijene plina za gospodarstvo niže su nego za kućanstva, dok je u Hrvatskoj obrnuto. To je nužno izbalansirati, naravno ne na način povećavanja cijene za kućanstva, nego smanjivanjem dobavne cijene i drugih ulaznih troškova. U svakom slučaju, mora se iznaći način i model smanjenja cijene plina za hrvatsko gospodarstvo i poduzetništvo.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Cijena plina ne bi trebala više rasti za kućanstva.
više...
- Obzirom da je takozvani miks cijena plina ponderirana vrijednost uvoznog i domaćeg plina, cijena plina ne bi trebala više rasti za kućanstva, dok bi za industriju trebala bitno pasti jer je među najvećima u Europi.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Kao novoj Vladi jedan od najvažnijih prioriteta bit će nam rješavanje tog odnosa i usklađivanje cijene plina koji se koristi u gospodarstvu.
više...
- Zbog specifičnih odnosa s MOL-om, posebno za vrijeme vlade Ive Sanadera, ali nastavno i Jadranke Kosor, došlo je do potpuno narušenih odnosa na tržištu plina. U takvim odnosima najveću štetu su imali gospodarstvenici, posebno poduzeća kojima je plin strateški značajna sirovina u proizvodnji. Kao novoj Vladi jedan od najvažnijih prioriteta bit će nam rješavanje tog odnosa i usklađivanje cijene plina koji se koristi u gospodarstvu.
| 4. |
Hrvatska sve više potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza - ove se godine uvoz popeo čak do 50%. S obzirom na ciljeve iz Energetske strategije s gradnjom proizvodnih objekata se dosta kasni. Kakav je Vaš stav o projektu gradnje TE Plomin C? Koje bi gorivo, po Vašem mišljenju, trebalo koristiti u toj elektrani? |
- HDZ
Mišljenja smo da TE Plomin 3 mora biti koncipirana kao elektrana u temeljnom režimu proizvodnje, a za pogon mora koristiti ugljen niske koncentracije sumpora.
više...
- Termoelektrana Plomin C mora imati mogućnost korištenja onog goriva iz čije se transformacije može konkurentno proizvesti električna energija. Mišljenja smo da TE Plomin 3 mora biti koncipirana kao elektrana u temeljnom režimu proizvodnje, a za pogon mora koristiti ugljen niske koncentracije sumpora. Sustav zaštite okoliša mora biti izveden na način da kada bude puštena u pogon, bez obzira na nekoliko puta veću instaliranu snagu od bloka 1 kojem će biti zamjena, emisija štetnih tvari bloka C u atmosferu bude smanjena za barem 20%. U današnjim uvijetima energija plina skuplja je od električne energije, na što se dodaju troškovi i gubici transformacije energije plina u električnu energiju. Takva proizvodnja danas ne bi bila konkurentna. U ovom trenutku HEP gradi i plinsku elektranu u Sisku. Obzirom na potrebe, ista nije predviđena kao temeljna proizvodna elektrana ali s 230 MW instalirane snage u Sisku HEP dobiva vrlo efikasan regulacijski mehanizam koji može koristiti samo prema potrebi, s obzirom da je regulacijska snaga/energija na tržištu višestruko skuplja od energije u temeljnoj proizvodnji. Plinske elektrane danas se grade u okviru LNG projekata, za pokrivanje vršnih opterećenja ili rezervu ili u gradovima za proizvodnju toplinske i električne energije u zajedničkom sustavu. Naravno, ukoliko netko može nabaviti jeftin plin i konkurentno proizvoditi električnu energiju, mi pozdravljamo takve projekte, ali niti iz jednog takvog postrojenja država odnosno HEP ne treba davati dugoročne garancije o otkup električne energije odnosno njenoj cijeni.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Strateški interes RH je da ima stabilan elektroenergetski sustav, a to znači diversifikaciju izvora, odnosno diversifikaciju načina proizvodnje električne energije.
više...
- Strateški interes RH je da ima stabilan elektroenergetski sustav, a to znači diversifikaciju izvora, odnosno diversifikaciju načina proizvodnje električne energije. Naravno da preferiramo proizvodnju električne energije iz hidro potencijala RH, ali da bi sustav bio stabilan dio električne energije mora se proizvoditi korištenjem drugih izvora a to su prvenstveno prirodni plin, ali i ugljen, loživa ulja, biomasa, vjetar, sunčeva energija itd. U tom kontekstu podržavamo projekt gradnje TE Plomin C na ugljen, ali uz poštivanja najviših standarda zaštite okoliša.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Hrvatska nije provodila niti raniju Energetsku strategiju i nije gradila nove energetske kapacitete većeg značaja.
više...
- Hrvatska nije provodila niti raniju Energetsku strategiju i nije gradila nove energetske kapacitete većeg značaja. Možda je postojala i sustavna opstrukcija gradnje u pojedinim interesnim sferama, što je za svaku osudu. TE Plomin C treba izgraditi što prije bez promjene goriva.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
S obzirom da Hrvatska nema dostatnih zaliha niti ugljena niti plina, te da će se sukladno tomu oslanjati na uvoz, skloniji sam mišljenju kako TE Plomin C treba rabiti plin, čija je štetnost po okoliš i zdravlje ljudi ipak manja.
više...
- Najspornije u ovom projektu je uporaba zastarjele tehnologije korištenja ugljena, koja je za investitora zasigurno najpovoljnija, ali i najgora za okoliš i zdravlje ljudi. Predsjednica Vlade nije baš osobito uvjerljiva kada tvrdi da je riječ o jednom od ključnih investicijskih projekata za oporavak hrvatskog gospodarstva. Naime, cijeli projekt pokrenut je bez kvalitetnog informiranja javnosti, izostao je odgovor na pitanje zašto je povoljnije graditi prljave TE i to još, prema informacijama iz medija u stranom vlasništvu. S obzirom da Hrvatska nema dostatnih zaliha niti ugljena niti plina, te da će se sukladno tomu oslanjati na uvoz, skloniji sam mišljenju kako TE Plomin C treba rabiti plin, čija je štetnost po okoliš i zdravlje ljudi ipak manja.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Apsolutno smatramo da bi u Plominu C trebalo koristiti plin jer je ekološki najprihvatljiviji.
više...
- Apsolutno smatramo da bi u Plominu C trebalo koristiti plin jer je ekološki najprihvatljiviji, a tu je i činjenica da cijene ugljena rastu i nisu više strateški prihvatljive kao prije desetak godina. Od 2013. će se plaćati emisije CO2 pa je i to otežavajući faktor za elektranu na ugljen. Osim toga, tehnologija koja se preferira snage 500 MW ima nisku efikasnost proizvodnje pa neće biti konkurentna objektima od 600 ili 800 MW koji se rade u Europi.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Cjelokupni program Kukuriku koalicije najveći naglasak stavlja na energetiku i stvaranje tzv. strateške energetske neovisnosti.
više...
- Cjelokupni program Kukuriku koalicije najveći naglasak stavlja na energetiku i stvaranje tzv. strateške energetske neovisnosti. U tom kontekstu i termoelektrane kao Plomin C zauzimaju značajno mjesto u našoj energetskoj politici.
| 5. |
Treba li Hrvatska realizirati planove o gradnji novih hidroelektrana (HE Senj, nove HE na Dravi, HE na Savi kod Zagreba) i zašto? |
- HDZ
Naši susjedi Slovenci, Mađari, Austrijanci upravo na tome intenzivno rade i na nama je da što prije uhvatimo priključak i stanemo im uz bok s novoinstaliranom energetskom snagom iz potencijala hrvatskih rijeka.
više...
- Svakako treba realizirati takve projekte. Proizvodnja električne energije iz vodnog potencijala (poslije proizvodnje iz NE) cijenovno je najkonkurentnija, a takvi proizvodni objekti u nekoliko amortizacijskih ciklusa najisplativiji su. Nikako ne smijemo zanemariti kontekst zaštite okoliša, što znači da Republika Hrvatska treba graditi takove proizvodne kapacitete poštujući najstrože elemente europskog zakonodavstva s područja zaštite okoliša. Nikako ne bismo smijeli zatvarati oči pred onime što se događa u zemljama našega okruženja. Naši susjedi Slovenci, Mađari, Austrijanci upravo na tome intenzivno rade i na nama je da što prije uhvatimo priključak i stanemo im uz bok s novoinstaliranom energetskom snagom iz potencijala hrvatskih rijeka. Sve ove projekte potrebno je sustavno pripremiti i s njima aplicirati u strukturne fondove od kojih je veliki dio sredstava namjenjen upravo izgradnji energetske infrastrukture.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Mišljenja smo da je ulaganje u izgradnju hidroelektrana opravdano kako sa stajališta ekonomike proizvodnje električne energije tako i sa stajališta iskorištavanja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša.
više...
- Mišljenja smo da je ulaganje u izgradnju hidroelektrana opravdano kako sa stajališta ekonomike proizvodnje električne energije tako i sa stajališta iskorištavanja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Međutim svaki projekt je potrebno valorizirati i treba dati prioritet realizaciji onih projekata koji osiguravaju najbolje efekte glede energetskih potreba i povrata uloženih sredstava. Izgradnja HE na rijeci Savi je više od energetskog projekta i budući da ima utjecaja, pored iskorištavanja hidropotencijala i na regulaciju vodotoka, zaštitu od poplava, opskrbu pitkom vodom, prometnu infrastrukturu i turizam, treba biti realiziran kroz koordiniranu suradnju grada Zagreba, Hrvatskih voda i HEP-a.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Treba sustavno graditi i hidroelektrane prema redu prioriteta definiranom kriterijima prihvatljivosti i isplativosti.
više...
- Treba sustavno graditi i hidroelektrane prema redu prioriteta definiranom kriterijima prihvatljivosti i isplativosti.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Realizacija novih hidroelektrana preko 10 MW koje ne predstavljaju obnovljive izvore energije treba podupirati jer rastuće potrebe za električnom energijom stvaraju deficit od 43,2% koji se podmiruje iz uvoza.
više...
- Ukupni doprinos hidroelektrana u Republici Hrvatskoj u zadovoljavanju energetskih potreba za električnom energijom iznosi 28,2%. Hidroenergija predstavlja veliki potencijal Republike Hrvatske pri čemu 49,65% svoje proizvodnje električne energije dobivamo iz hidroelektrana. Realizacija novih hidroelektrana preko 10 MW koje ne predstavljaju obnovljive izvore energije treba podupirati jer rastuće potrebe za električnom energijom stvaraju deficit od 43,2% koji se podmiruje iz uvoza. Izgradnja navedenih hidroelektrana predstavlja veliki angažman građevinskog sektora i doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom rastu. Pri tome one moraju biti u hrvatskom vlasništvu jer samo u tom slučaju možemo utjecati na cijenu električne energije.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Problem je što HEP nije ništa radio 20 godina.
više...
- Apsolutno da, jer opremu koja se primjenjuje u hidroelektranama može izraditi domaća tvrtka Končar, a i građevinski radovi čine 80 % investicije, što mogu odraditi domaće firme. Problem je što HEP nije ništa radio 20 godina.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Da, hidroelektrane su također dio našeg potencijalnog energetskog resursa.
više...
- Da, hidroelektrane su također dio našeg potencijalnog energetskog resursa. U ovom trenutku Hrvatska koristi samo 50% svog hidropotencijala. Elektrane kao što su one na Savi imaju i širi ekonomski učinak.
| 6. |
Treba li Hrvatskoj nuklearna elektrana i zašto? Ako da, gdje je graditi? |
- HDZ
Dugoročno gledano treba nam nuklearna elektrana. Već osamdesetih godina prošlog stoljeća konstatirano je da, s obzirom na slabe energetske resurse i karakteristike temeljne proizvodnje, Hrvatska bez nuklearne elektrane neće moći zadovoljiti traženom smanjenju CO2 emisije.
više...
- Dugoročno gledano treba nam nuklearna elektrana. Već osamdesetih godina prošlog stoljeća konstatirano je da, s obzirom na slabe energetske resurse i karakteristike temeljne proizvodnje, Hrvatska bez nuklearne elektrane neće moći zadovoljiti traženom smanjenju CO2 emisije koju jedino nuklearna elektrana može osigurati (naravno, uz ozbiljnu participaciju velikih hidroelektrana). Postoje istražene i adekvatne lokacije u Hrvatskoj, a kada se pita zašto ne kod susjeda ili sa susjedima ići u zajedničku gradnju, odnosno zašto je prioritet izgraditi elektroenergetski objekt na vlastitom terenu odgovor je jednostavan: proizvodnja električne energije je proizvodnja kao i svaka druga koja zapošljava u ovom slučaju visokostručnu radnu snagu, osigurava udio domaće komponente u instaliranoj opremi i radovima i osigurava ogroman suport lokalnoj zajednici na području koje se takav objekt gradi. Uz to obveza zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada, sigurnost rada i njen globalni aspekt utjecaja na regiju govori u prilog postojanja tog objekta na vlastitom teritoriju, jer se te obveze u konačnici ne mogu izbjeći ukoliko se surađuje ili se isti objekt razvijaja u programu sa susjednim zemljama. Ukoliko se odlučimo protiv nuklearne energetike moramo biti svjesni da ne možemo utjecati na odluku susjeda, a tada nećemo biti spremni niti ćemo imati sredstava za vlastitu zaštitu i razvoj sustava preventive bez obzira što je recimo NE Krško uzvodno od Zagreba na samo cca 25 kilometara. Stoga je Hrvatskoj potreban sveobuhvatni nuklearni program, koji ne znači nužno žurnu gradnju elektrane, već platformu na kojoj će se razvijati resursi i potrebna infrastruktura za izgradnju ali i suživot u blizini nuklearnih elektrana, za što iskustva već imamo blizinom NE Krško u Sloveniji odnosno NE Paks u Mađarskoj.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Bez obzira na nesumnjivu korist koja bi proizašla iz realizacije tih projekata, realno je mogućnost njihove realizacije sve manja.
više...
- Pored toga što bi za elektroenergetski sustav RH bilo optimalno uložiti u izgradnju jedne ili više nuklearnih elektrana koje bi se mogle izgraditi ulaganjem stranog kapitala, a čime bi se znatno doprinijelo stabilnosti elektroenergetskog sustava te bi se osiguralo konkurentnu cijenu električne energije, smatramo da nije sazrjelo vrijeme za donošenje takovih odluka. Bez obzira na nesumnjivu korist koja bi proizašla iz realizacije tih projekata, realno je mogućnost njihove realizacije sve manja. Pitanja izgradnje nuklearke morat će se rješavati u ne tako bliskoj budućnosti.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Bojim se da neće biti političke hrabrosti za početak ovog projekta.
više...
- Promatrajući potrebu za proizvodnim kapacitetima državi treba nuklearna elektrana. Bojim se da neće biti političke hrabrosti za početak ovog projekta. Dvije su lokacije čiji izbor treba proanalizirati, Dalj i Prevlaka. Svaka ima svoje prednosti i nedostatke.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
U Hrvatskoj treba zabraniti gradnju nuklearnih elektrana.
više...
- U Hrvatskoj treba zabraniti gradnju nuklearnih elektrana s obzirom na hidropotencijale i izuzetno velike potencijale koje Hrvatska ima glede obnovljivih izvora energije za pokrivanje energetskog deficita.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Sada ne treba graditi nuklearnu elektranu.
više...
- Sada ne treba graditi nuklearnu elektranu jer je javnost u Europi i Hrvatskoj protiv takvih opcija.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
U ovom trenutku mišljenja smo da uz tu postojeću nuklearnu elektranu imamo dovoljno energetskog potencijala u drugim izvorima, u što ubrajamo i alternativne izvore energije.
više...
- Hrvatska u svome vlasništvu već ima nuklearnu elektranu koja nije na njezinom teritoriju i djelimo ju s drugom državom, Slovenijom. U ovom trenutku mišljenja smo da uz tu postojeću nuklearnu elektranu imamo dovoljno energetskog potencijala u drugim izvorima, u što ubrajamo i alternativne izvore energije.
| 7. |
Kako gledate na mogućnost privatizacije ključne energetske infrastrukture u zemlji, koja je u vlasništvu HEP-a, JANAF-a i Plinacra? |
- HDZ
Mehanizmi države moraju iznaći metodologije kojim će zaštititi kritičnu energetsku infrastrukturu od svih neželjenih posljedica: privatizacije, prenamjene djelatnosti, gašenja proizvodnje.
više...
- Ključnu energetsku infrastrukturu uključujući postojeće lokacije za izgradnju energetskih objekata najprije treba zaštititi. S obzirom na svojevrsnu blokadu koja se nadvila nad razvojem energetskog sektora u Republici Hrvatskoj nacionalno zakonodavstvo potrebno je uravnotežiti u dva ključna sektora: energetici i zaštiti okoliša. Također, Vlada Republike Hrvatske mora zaštititi sustave u smislu djelatnosti koje se obavljaju u postojećim objektima jer tržište ne smije utjecati na gašenje ili prenamjenu djelatnosti u kojoj je jedan od bitnih elemenata sigurnost opskrbe. Mehanizmi države u tom smislu moraju iznaći metodologije kojim će zaštititi kritičnu energetsku infrastrukturu od svih neželjenih posljedica: privatizacije, prenamjene djelatnosti, gašenja proizvodnje. Strategija energetskog razvitka je otvorila mogućnost konkurentnoj proizvodnji, a vlasnici energetskih objekata moraju biti svjesni svoje odgovornosti u opskrbi energentima tršišta Republike Hrvatske odnosno regije.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Kontrolu nad infrastrukturnim objektima, tzv. prirodnim monopolima, kao što je prijenosna mreža za električnu energiju, plinovodi i naftovodi treba zadržati država i oni ne smiju biti predmet privatizacije.
više...
- Kontrolu nad infrastrukturnim objektima, tzv. prirodnim monopolima, kao što je prijenosna mreža za električnu energiju, plinovodi i naftovodi treba zadržati država i oni ne smiju biti predmet privatizacije. To su regulirane djelatnosti koje samim time ne mogu biti visoko profitabilne, ali možda je pored toga moguće pronaći ulagače koji bi imali interesa ulagati svoja sredstva za izgradnju novih i obnovu postojećih infrastrukturnih objekata, međutim država u svakom slučaju mora zadržati većinski udio.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Može se govoriti samo o privatizaciji segmenata zbog podizanja razine efikasnosti, a nipošto o cjelini tvrtki.
više...
- Može se govoriti samo o privatizaciji segmenata zbog podizanja razine efikasnosti, a nipošto o cjelini tvrtki. One moraju ostati u državnom vlasništvu, biti učinkovite i profitabilne a kroz njih se moraju štititi nacionalni interesi u energetskom sektoru.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
HEP se ne smije privatizirati dok se na hrvatskom tlu ne stvore kapaciteti za proizvodnju energije koji su veći od potreba Hrvatske.
više...
- HEP se ne smije privatizirati dok se na hrvatskom tlu ne stvore kapaciteti za proizvodnju energije koji su veći od potreba Hrvatske. Procjenjuje se kako nam nedostaje 30% kapaciteta, a još će 30% uskoro izaći iz funkcije. Ta činjenica ukazuje kako je krajnje vrijeme za početak gradnje energetske infrastrukture, a za što se može angažirati privatni kapital. Plinacro i Janaf kao nacionalno bogatstvo ne smiju biti predmetom prodaje.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
Nacionalni energetski resursi ne smiju se privatizirati NIKADA.
više...
- Mislimo da je privatizacija nacionalnih energetskih kompanija završila s odlaskom HDZ-a. Nacionalni energetski resursi ne smiju se privatizirati NIKADA.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Što se privatizacije općenito tiče, provodit ćemo zaštitu nacionalnih resursa.
više...
- Što se privatizacije općenito tiče, provodit ćemo zaštitu nacionalnih resursa, što ne znači da neke dijelove koji imaju potpuno komercijalnu djelatnost nećemo staviti u konkurentno tržišno okruženje i usmjeriti na kvalitetniji način upravljanja.
| 8. |
Kako gledate na korištenje obnovljivih izvora energije s obzirom na ograničene energetske resurse u Hrvatskoj, ali i ograničenu sposobnost elektroenergetske mreže da prihvati energiju iz tih izvora? |
- HDZ
U Hrvatskoj nema mjesta megalomanskim sustavima obnovljivih izvora. Naša se strategija mora temeljiti na gradnji velikog broja malih distribuiranih sustava koji moraju biti rukovođeni principom ključnim za tzv. pametne distribucijske/prijenosne mreže.
više...
- Sustavi proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora nemaju alternative. Nužni su iako daleko skuplji po cijeni koštanja kilovata instalirane snage. Ako uvođenjem takovih sustava ne osiguramo učešće dodane vrijednosti u gospodarstvu Republike Hrvatske u proizvodnji opreme za sustave obnovljivih izvora kupovati ćemo i plaćati tuđu tehnologiju, a proizvedenu električnu energiju subvencionirati ćemo kroz račune hrvatskih građana. Sunce, vjetar i biomasa na području Republike Hrvatske naš su prirodni resurs pa ga je stoga prvotno potrebito staviti na raspolaganju svakom stanovniku lijepe naše, a tek kada ne postoji domaći interes, ponuditi ga globalnom kapitalu uz stroge uvijete transparentne tržišne utakmica. U MINGORP-u je u ovoj godini izrađeno nekoliko strateških dokumenata u suradnji s partnerima iz cijele Europe. Poučeni iskustvom zapadnih zemalja, a pogotovo zemalja u tranziciji nikako ne bismo smjeli ponavljati njihove greške, već mnogo toga naučiti iz njihovog iskustva. U Hrvatskoj nema mjesta megalomanskim sustavima obnovljivih izvora. Naša se strategija mora temeljiti na gradnji velikog broja malih distribuiranih sustava koji moraju biti rukovođeni principom ključnim za tzv. pametne distribucijske/prijenosne mreže: svako priključno mjesto u takovoj mreži mora biti dimenzionirano za potrebe potrošnje ali sukladno tome i za potrebe tog potrošača kada se na tom mjestu pojavi i kao proizvođač električne energije. Maksimalne mogućnosti moraju se pružiti angažmanu domicilnog kapitala svakog stanovnika koji želi investirati u obnovljive izvore uz osiguranje tzv. zelenih kredita i sufinanciranje takve investicije od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Adekvatno tome, energetska mreža mora moći prihvatiti proizvodnju iz takvih sustava, a prvenstveno iz vjetroelektrana kao najnestabilnijeg tipa proizvodnog objekta koji koristi obnovljivi izvor. Međutim, kada govorimo o biomasi tada nema problema takve prirode. Kogeneracijska i bioplinska postrojenja u kojima se proizvodi i električna i toplinska energija, koji mogu energiju proizvoditi cijele godine kao bilo koja temeljna elektrana, dodatno moraju biti stimulirana zbog mogućnosti osiguranja kontinuiteta u proizvodnji.
- Jasminko UMIĆEVIĆ, dipl. iur., savjetnik predsjednika HSLS-a za energetiku
Osim inherentnih tehničkih ograničenja obnovljivih izvora koja im onemogućuju da postanu primarni izvori energije, u RH je jedan od glavnih problema i ograničeni kapacitet elektroenergetske mreže.
više...
- Ograničenost energetskih resursa u RH je činjenično stanje, zbog kojeg smo primorani uvoziti velike količine energije. Fokusiranje isključivo na konvencionalne izvore dugoročno neće riješiti taj problem budući da su oni neobnovljivi. Upravo ovu ograničenost smatramo izvrsnim poticajem za razvijanje projekata obnovljivih izvora energije (OIE), čije korištenje mora biti strateški definirano, te planski i postepeno provedeno.
Osim inherentnih tehničkih ograničenja obnovljivih izvora koja im onemogućuju da postanu primarni izvori energije, u RH je jedan od glavnih problema i ograničeni kapacitet elektroenergetske mreže. Postupnim i planskim razvijanjem projekata OIE ovaj se problem može riješiti jer bi se tako omogućilo povećanje kapaciteta mreže, pri čemu posebno mislimo na osiguravanje izvora za energiju uravnoteženja, ali i obnovu same elektroenergetske infrastrukture. Suradnja s HEP-om preduvjet je uspješnoj realizaciji OIE projekata.
Dakle, OIE su u mogućnosti odigrati trostruku ulogu u dugoročnom poboljšanju kvalitete života u RH: 1) stabilizacija elektroenergetskog sustava kroz diversifikaciju proizvodnje, 2) poboljšanje energetske infrastrukture kroz planski pristup razvoju OIE i potrebne popratne infrastrukture (uključujući i energiju uravnoteženja), te 3) zaštita okoliša kroz smanjeno korištenje konvencionalnih energetskih izvora.
- Daniel SRB, dipl. ing, predsjednik HSP-a
Smatram da se u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno koristi obnovljive izvore energije pa i zbog sustavnog otežavanja primjene tih tehnologija do sada, kao i nedovoljnih potpora korištenju ovih izvora u ranijim razdobljima.
više...
- Smatram da se u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno koristi obnovljive izvore energije pa i zbog sustavnog otežavanja primjene tih tehnologija do sada, kao i nedovoljnih potpora korištenju ovih izvora u ranijim razdobljima. Sposobnost prihvata energije iz obnovljivih izvora može se povećati i novim projektima, primjerice izgradnjom novih reverzibilnih hidroelektrana što će dodatno povećati fleksibilnost elektroenergetskog sustava i povećati proizvodne kapacitete, ali predstavljati i nove razvojne potencijale.
- Prof. dr. sc. Vladimir ŠIŠLJAGIĆ, predsjednik HDSSB-a
Vanjskotrgovinskom robnom deficitu Hrvatske koji neprestano raste najviše doprinosi sektor energetike. Dakle, nužno je preusmjeravati se s uvoza energije na povećano korištenje vlastitih neiskorištenih energetskih resursa.
više...
- Vanjskotrgovinskom robnom deficitu Hrvatske koji neprestano raste najviše doprinosi sektor energetike. Dakle, nužno je preusmjeravati se s uvoza energije na povećano korištenje vlastitih neiskorištenih energetskih resursa. Tu zasigurno velik prostor ima energija iz obnovljivih izvora. U našim krajevima to je prvenstveno sunčeva energija te energija iz bio-mase i bio-plina. Međutim, za postizanje energetske efikasnosti iz obnovljivih izvora država mora otkloniti niz ograničavajućih čimbenika. To su primjerice nerazrađen zakonodavni okvir koji regulira ovu problematiku, relativno visoke subvencije za fosilna goriva, nerazvijeni financijski instrumenti ili neprilagođena elektroenergetska mreža.
- Hrvatski laburisti - Stranka rada
U principu podupiremo gradnju obnovljivih izvora energije, ali samo ako se šansa daje domaćim investitorima, malim poduzetnicima i građanstvu.
više...
- U principu podupiremo gradnju obnovljivih izvora energije, ali samo ako se šansa daje domaćim investitorima, malim poduzetnicima i građanstvu jer je energija iz njih relativno skupa pa novčane tijekove treba preusmjeriti prema građanima Hrvatske.
Problem mreže je relativno lako rješiv ali se mora troškove gradnje visokonaponske, srednjenaponske i niskonaponske mreže trebaju pravično raspodijeliti između HEP-a i investitora.
- Kukuriku-koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU)
Prije svega značajan potencijal vidimo u energiji vjetra i sunca, ali i u biomasi, posebno otpacima u šumskom gospodarstvu koji su potpuno neiskorišteni.
više...
- Obnovljivi izvori energije i po samim direktivama koje dolaze iz Europske unije postat će značajan dio energetskog potencijala koji će se priključiti tradicionalnim izvorima energije. Prije svega značajan potencijal vidimo u energiji vjetra i sunca, ali i u biomasi, posebno otpacima u šumskom gospodarstvu koji su potpuno neiskorišteni.
* portal Energetika-net.com i Energetika Marketing d.o.o. zadržavaju autorska prava na objavu ove ankete.
Slažem se
Portal Energetika-net.com koristi 'kolačiće' (eng. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u Vašem internetskom pregledniku. Više o tome možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda portala Energetika-net.com slažete se s korištenjem 'kolačića'. Za nastavak pregleda i korištenja portala Energetika-net.com kliknite na "Slažem se".
