Ekološka mreža Natura 2000 uvelike će promijeniti način na koji će u budućnosti biti realizirani energetski projekti u Hrvatskoj, a to se osobito odnosi na velike hidroenergetske projekte, poput projekta Kosinj-Senj, gradnju hidroelektrana na Dravi i Savi, ali i na vjetroenergetske projekte koji su u planu. Naime, današnja ekološka mreža, koja zauzima 36,9% kopnenog teritorija Hrvatske, s danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju postaje dio velike europske mreže Natura 2000. To je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu, a Hrvatska je među zemljama s najvećim postotkom zaštićenog teritorija. Pri razvoju projekata koji će vjerojatno imati značajan utjecaj na područje ekološke mreže morat će se uzeti u obzir staništa i vrste zbog kojih je to stanište zaštićeno, te, po potrebi, poduzeti mjere ublažavanja. Do sada se u cijeloj Europskoj uniji u proteklih 15 godina samo kod 14 projekata pokazala potvrda za utvrđivanjem prevladavajućeg javnog interesa, gdje se procjenjuje je li bitnija zaštita prirode ili realizacija projekta.
Dr. Sc. Matija Franković,
ravnatelj DZZP-a
Iako je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović izjavio da ne vidi ni jedan projekt koji bi išao u fazu određivanja prevladavajućeg javnog interesa, takvi projekti u energetici i gradnji infrastrukture već su pokrenuti, a pri tome se ističe gradnja HE Omble. Oko projekta gradnje HE Ombla državna administracija i HEP za vrijeme bivše Uprave HEP-a na čelu sa Zlatkom Koračevićem imali su posve različite poglede. Naime, pod ekološku mrežu pripada 600 m2 krša zahvaćenog projektom gradnje HE Ombla, a HEP nije pokazivao namjeru da zadovolji ono što je država od njega tražila, a to su Prethodna i Glavna ocjena utjecaja na ekološku mrežu. U HEP-u ističu da u EU nisu naišli ni na jedan primjer gradnje hidroelektrane u području pod ekološkom mrežom.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode dr. sc. Matija Franković za Energetiku-net ističe da na ocjeni utjecaja tog projekta ne ekološku mrežu inzistira Europska unija, odnosno Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja kreditira gradnju hidroelektrane. "Na ocjeni utjecaja HE Ombla na ekološku mrežu inzistira EBRD, koju zanima je li projekt prošao analizu u sklopu Nature 2000.. HEP čak nije zatražio niti Prethodnu ocjenu utjecaja projekta ne ekološku mrežu za što bi potrošili tek koji dan. Procedura se mora poštivati", kazao je Franković. Pojasnio je da Plan upravljanja bioraznolikošću kojeg HEP za HE Ombla posjeduje nije formalni studijski dokument koji Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) zahtijeva, te ga kao takvog ne priznaju jer na osnovu njega ne može procijeniti slučaj niti izdati odobrenje za nastavak realizacije projekta. Za Glavnu ocjenu utjecaja na ekološku mrežu za HE Ombla većoj skupini stručnjaka trebalo bi nekoliko mjeseci, kaže Franković.
U HEP-u su još nedavno neslužbeno isticali da ne planiraju od državnih tijela zatražiti Prethodnu ocjenu zahvata na ekološku mrežu, niti ići na Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata jer to kreditor od njih ne traži. Banka, rekli su, smatra dovoljnim Plan upravljanja bioraznolikošću, čija završna verzija će uskoro biti dovršena. Od resornog ministarstva EBRD, tvrdili su, traži izdavanje pozitivnog mišljenja o predloženim dodatnim mjerama zaštite, izbjegavanja i ublažavanja utjecaja od izgradnje HE Ombla koje navodi taj Plan. "Napravili smo sve što je potrebno. Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno", govorili su neslužbeno u HEP-u, koji za projekt HE Ombla ima pravovaljane dozvole. Međutim, Upravu je preuzeo Tomislav Šerić i HEP-ov stav sada je znatno promijenjen pa bi kompromis mogao biti postignut, možda čak do kraja godine. "Projekt HE Ombla jedan je od strateških investicija HEP Grupe u nove proizvodne objekte te je tvrtka zainteresirana za njegovu realizaciju. S tim ciljem HEP je spreman na odgovarajuće prilagodbe projekta koje se ocjenjuju korisnim s pozicije zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti", poručuju iz HEP-a. "HEP je svojim odgovornim ponašanjem prema prirodi i okolišu doprinio očuvanju bioraznolikosti. Više od trećine proizvedene električne energije kojom HEP opskrbljuje svoje kupce dolaze iz obnovljivih izvora energije. Štoviše, neki od naših proizvodnih objekata se upravo nalaze na području mreže Natura 2000, kao što su HE na Krki, koje su izgrađene prije više od 100 godina i HE na Dravi čije su retencije staništa mnoštva ptica, što potvrđuje HEP-ovo odgovorno ponašanje prema okolišu", kaže glasnogovornica Mirela Klanac.
Što je Natura 2000?
Natura 2000 orijentirana je na zaštitu važnih područja za ptice te divlje svojte biljaka i životinja i stanišne tipove. Svako područje sadrži ciljeve očuvanja, odnosno popis vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu i na koje treba sagledati utjecaj zahvata prilikom ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Dodatno, svako područje ekološke mreže sadrži i smjernice za mjere zaštite koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe koje na područjima ekološke mreže koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate. U Hrvatskoj se procjena utjecaja na ekološku mrežu provodi već pet godina, najčešće u sklopu Studije utjecaja na okoliš. Donedavno, do slučaja gradnje VE Fužine, ni jedan projekt nije dobio crveno svjetlo, na način da se zahtijeva utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa. Najbliže tome bio je projekt utoka Drave u Muru, gdje se predviđala regulacija Drave probijanjem riječnog otoka s kanalom u dužini nekoliko stotina metara, kako bi se preusmjerila glavnina toka Drave da erozija ne ugrožava mađarsku željezničku prugu. Iziritirana, Mađarska je prijavila Hrvatsku Bruxellesu. Projekt je obustavljen prije pokretanja postupka prevladavajućeg javnog interesa, a Mađarska je izvela obaloutvrde kako bi zaštitila prugu.
Zaokret u HEP-ovom stavu ide prema poštivanju procedure, a to znači ishođenje Prethodne i Glavne ocjene utjecaja na ekološku mrežu. Franković nam je rekao da prema Državnom zavodu za zaštitu prirode do 23. svibnja nije došao HEP-ov zahtjev za Prethodnom ocjenom. "HEP će sigurno morati izraditi Glavnu ocjenu. Pretpostavljam da će prvo morati pronaći izvođača za tu studiju na javnom natječaju. S obzirom na to da HEP ima velik broj podataka, ali nisu objedinjeni u službeni dokument koju zahtijeva Zakon o zaštiti prirode, vjerujem da neće biti poteškoća oko izrade tog dokumenta. Jednom, kada Glavna ocjena bude zaprimljena, povjerenstvo ima rok od 90 dana da se očituje", pojašnjava Franković. U slučaju da povjerenstvo zaključi da je špiljska fauna nepovratno ugrožena, odnosno da je nikakve mjere ublažavanja ne mogu sačuvati, u tom slučaju moralo bi se ići na utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa. Taj postupak mogao bi se provesti samo prema postojećem zakonu koji u vrijeme izrade Studije utjecaja na okoliš za HE Ombla nije postojao. Taj proces produljio bi početak gradnje za najmanje tri godine, s tim da mu je ishod neizvjestan, dobrim dijelom zbog izmjene projekata te novog ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola. Pritom treba znati da HEP mjesečno samo za rezervaciju kredita za gradnju HE Ombla plaća 100.000 eura. No, ako povjerenstvo presudi da se treba ići na utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa tu komplikacije za HEP tek počinju, a realizacija se odužuje u nedogled.
S danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji započet će postupak validacije ekološke mreže takozvanim biogeografskim seminarima. Tim postupkom ocjenjuje se je li država zaštitila dovoljno teritorija s obzirom na posljednje znanstvene spoznaje. Hrvatska pritom nije mogla "muljati", odnosno zaštititi manje teritorija nego što kriteriji zahtijevaju jer bi joj se to brzo obilo o glavu, kao što se pokazalo na primjeru nekih zemalja. Struka je procijenila da bi proces ocjenjivanja ekološke mreže u Hrvatskoj mogao trajati tri godine. Ali, što je u slučaju HE Ombla itekako bitno, tijekom trajanja biogeografskih seminara neće biti moguće pokrenuti procjenu prevladavajućeg interesa ni za jedan projekt koji do te faze dođe. To bi se moglo pokazati problematičnim, ako ne u vezi HE Ombla, već u nekim drugim državi važnim projektima. Franković kaže da nije točno da se tijekom trajanja biogeografskih seminara nište neće moći graditi, kao što tvrdi Hrvatska komora inženjera građevinarstva. "Projekti mogu ići dalje. Investitori koji će ulagati u područja pod ekološkom mrežom trebaju zatražiti Prethodnu ocjenu utjecaja na ekološku mrežu, te ako ona pokaže da utjecaj postoji, onda ga trebaju analizirati kroz Glavnu ocjenu utjecaja ne ekološku mrežu. Ako se u projekt unesu potrebne mjere ublažavanja štetnih utjecaja i zadovolje ciljevi očuvanja, projekt ide dalje. Uz kvalitetne mjere ublažavanja zahvati na vodama, cestama i željeznicama u 90% slučajeva moći će dobiti zeleno svjetlo", rekao je Franković.
Svi veliki hidroenergetskog projekti u Hrvatskoj za čiju realizaciju je zainteresiran HEP nalazi se u ekološkoj mreži. Osim HE Ombla, to se odnosi na HE na Dravi, projekt Kosinj-Senj i HE na Savi. Tim više je ovo što se događa oko projekta gradnje HE Ombla vrlo zanimljivo. HEP-u je u interesu da ne gubi ovoliko puno vremena na natezanje s državnom administracijom kao što je izgubio s HE Ombla, gdje je izgubio i još gubi milijune zbog nepoštivanja procedure. Primjerice, investitori - a riječ je o HEP-u i Hrvatskim vodama - morat će provesti mjere ublažavanja pri gradnji višenamjenskog hidrotehničkog sustava na Dravi kod Osijeka, jer je to dio rezervata biosfere pod zaštitom UNESCO-a pod imenom Regionalni park Mura - Drava. U Regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge aktivnosti, a gospodari se u skladu s posebnim propisima. Zahvat zadire u poplavne šume crne i bijele topole i vrbe, te u subpanonske stepske travnjake. Tamo živi 42 važne životinjske vrste i dvije vrste gljiva na koje se odnose ciljevi zaštite. Mjere zaštite za područje Drave, primjerice, podrazumijevaju izbjegavanje regulacije vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ako to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja, te brojne druge. Zbog toga se sugerira određena kota uspora koja značajno povećava ukupne dužine obale i vodene površine. HEP će primjerice morati graditi i riblje staze koje kod mriješćenja omogućavaju nesmetanu migraciju riba uzvodno, te niz drugih mjera kao što su ispuštanje vode u rukavce i meandre što će učiniti projekt manje isplativim. Koliko manje isplativim, to tek treba izračunati, s tim da je povjerenstvo koje će ocjenjivati Glavnu ocjenu to koje će odrediti što bi HEP eventualno dodatno trebao napraviti da zadovolji ciljeve zaštite prirode i bioraznolikosti. Na projekte na Dravi morat će se primijeniti i ESPOO konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, gdje je Mađarska već najavila da bi mogla raditi probleme. U slučaju prekograničnog utjecaja Studija utjecaja na okoliš treba potvrditi da je utjecaj zahvata na okoliš beznačajan, a ako dođe do međudržavnog spora za njega je nadležan Europski sud.
U Europskoj uniji do sada nije izgrađena ni jedna hidroelektrana u ekološkoj mreži Natura 2000
I akumulacija HE Kosinj se otprilike 60% nalazi u sklopu ekološke mreže. HEP će morati proći i Prethodnu i Glavnu ocjenu prihvatljivost na ekološku mrežu, a od prirodoslovaca doznajemo da se na tom projektu ne očekuju veće poteškoće kad je riječ o ciljevima zaštite ekološke mreže. Utjecaj na ekološku mrežu bit će nemoguće izbjeći i kada je riječ o regulaciji Save planiranom gradnjom nekoliko elektrana na području grada Zagreba jer je Sava uzvodno i nizvodno od grada u ekološkoj mreži. Naime, kod HE Podsused, prve u nizu elektrana podizanjem razine vode uzvodno će se osjećati uspor. Problem je konstatiran i kod HE Dubrovnik 2 gdje je učinjena Prethodna ocjena utjecaja na ekološku mrežu, ili točnije, more ispred Dubrovnika nalazi se unutar ekološke mreže. Elaborat je pokazao da migratorni put za kornjače nije ugrožen, odnosno da zahvat neće utjecati na promjenu temperature vode.
Visoki standardi u zaštiti prirode i bioraznolikosti inicijalno su vrlo skupi i nameću ograničenja investitorima, no Hrvatska treba biti svjesna da se za to odlučila glasajući na referendumu za članstvo u Europskoj uniji. Investitori u energetske objekte trebaju biti svjesni da je, s obzirom na površinu zaštićenog teritorija, pred njima izazovan posao odgovaranja na zahtjeve koje pred njih stavlja Natura 2000. To će u pravilu označiti brižljivije planiranje i veće inicijalne troškove ulaganja te, po potrebi, modifikacije projekata, što će u jednoj mjeri možda smanjiti profitabilnost. No, s druge strane, riječ je o visokom civilizacijskom dosegu i dugo očekivanoj i nužnoj redefiniciji pojma održivog razvoja, na čemu se u Hrvatskoj, nažalost, još premalo radi.
