Ukupna količina plina koju Bugarska dobiva iz Azerbajdžana iznosi više od 60% njezine godišnje potrošnje. Dio tih količina pri tome se preusmjerava na tržišta susjednih država, a u ovom trenutku Bugarska vodi aktivne pregovore s Azerbajdžanom o proširenju opsega te suradnje.
"Zeleni energetski koridor (AGTB) logičan je korak u tom smjeru jer su povezanost i diverzifikacija dva ključna čimbenika za jamčenje energetske sigurnosti u zemljama u okruženju. Bugarska ima stratešku ulogu u jačanju regionalne energetske povezanosti," izjavio je zamjenik bugarskog ministra energetike Kiril Temelkov. Projekt Zelenog energetskog koridora pokrenut je još 2024. godine, a njegov je cilj proširiti mogućnosti prijenosa i trgovine električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora između zemalja kaspijskog područja i Južne i Jugoistočne Europe. Prema navodima bugarskih vlasti, intenzivno se radi na njegovom ostvarivanju, a plan je da ove godine započne preliminarna tehničko-ekonomska studija izvedivosti s partnerima iz Azerbajdžana, Turske i Gruzije.
"To je veliki projekt regionalne povezanosti koji obuhvaća zemlje Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Stvorit će još bolje preduvjete za buduću ostvarenje Zelenog energetskog koridora, koji povezuje kaspijsko područje s elektroenergetskim mrežama Jugoistočne Europe. Takvi projekti od ključne su važnosti za učinkovitije korištenje potencijala proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući i značajan potencijal kaspijskog područja," naglašava Temelkov. Prema njegovim riječima, održiva energetska tranzicija zahtijeva paralelni razvoj infrastrukture, kapaciteta za pohranu energije i energetskih rješenja s malim emisijama ugljika.
Kako će funkcionirati Zeleni energetski koridor?
Azerbajdžan ulaže u velike vjetroelektrane i sunčane elektrane, osobito na području Kaspijskog mora. Električna energija iz tih postrojenja prenosit će se postojećim i novim dalekovodima preko Gruzije i Turske do Bugarske. Iz Bugarske će se ta električna energija moći će izvoziti i na tržišta drugih zemalja Jugoistočne Europe i Europske unije.
No, koridor neće služiti samo za fizički prijenos energije, već i za regionalnu trgovinu električnom energijom, što će omogućiti bolje iskorištavanje obnovljivih izvora i veću energetsku sigurnost. "Ovaj projekt važan je jer smanjuje ovisnost Europe o tradicionalnim izvorima energije, povećava uvoz zelene električne energije i povezuje energetska tržišta Kavkaza i Europe," ističu stručnjaci.
U dosadašnjem je obliku to elektroenergetski koridor, odnosno mreža za prijenos električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Bugarske vlasti poručuju da će nastaviti razvijati i podupirati ulaganja u tom smjeru jer diverzifikacija proizvodnje i distribucije energije stvara preduvjete za visoku razinu energetske neovisnosti, regionalne sigurnosti, pouzdanosti sustava i dostupnosti energije građanima.
