Na konferenciji Energetska budućnost Hrvatske, u organizaciji poslovnog tjednika Lider, predstavnici državne uprave, energetskih tvrtki i akademske zajednice složili su se da je energetika postala temelj sigurnosti i konkurentnosti, dok kao dominantan smjer razvoja ističu elektrifikaciju i ubrzanje zelene energetske tranzicije. Otvorenim je ostalo pitanje hoće li elektroenergetska mreža i investicije moći pratiti taj zaokret.
Otvarajući skup, izvršna urednica Lidera Antonija Knežević upozorila je na problem neizvjesnosti u hrvatskoj energetici, kojih je, kako je ocijenila, bilo dovoljno. Velike investicije, istaknula je, dolaze ondje gdje su pravila jasna, a kao ključno je izdvojila pitanje hoće li mreža moći pratiti investicije.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar poručio je da je energetika danas postala temelj sigurnosti, konkurentnosti i ukupnog razvoja. Naglasio je da Hrvatska nije osjetila negativne strane te osjetljivosti te da je sustav dokazano funkcionalan.
"Hrvatska je danas u bitno drukčijoj situaciji nego prije nekoliko godina i uspjeli smo diverzificirati opskrbu", rekao je, podsjetivši na povećani kapacitet LNG terminala na Krku, koji je sada dovoljan ne samo za Hrvatsku nego i za susjedne zemlje, te na ulogu Janafa. To je, dodao je, rezultat kontinuiranih ulaganja u energetsku infrastrukturu.
Špehar je istaknuo da je fokus sve više na elektroenergetskom sustavu, ali i na geotermalnoj energiji te vodiku. Naveo je da Hrvatska ima potencijala za proizvodnju vodika i da se u tom smjeru poduzimaju koraci, ocijenivši vodik dugoročnim rješenjem za industriju i promet. Veliki potencijal pripisao je i geotermalnim projektima te je prepoznao važnu ulogu nuklearne energije u budućem energetskom miksu. Zaključno je poručio da se želi stvoriti klima u kojoj će se projekti moći brže realizirati.
Globalni sukobi i cijene energije
Profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Neven Duić u izlaganju o utjecaju globalnih sukoba na cijenu energije naglasio je važnost domaće proizvodnje.
"Nema sigurne energetike ako ne možete pokriti polovicu proizvodnje na teritoriju koji kontrolirate", rekao je, ustvrdivši da je "odgađanje energetske tranzicije financiranje geopolitičke nesigurnosti". Obnovljive izvore označio je najjeftinijim izvorom struje te je upozorio da će, ako Kina ne bude mogla prodavati u Europi, svoje proizvode prodavati drugdje. Cijene solarne i vjetroenergije, dodao je, toliko su niske da im ništa ne može konkurirati.
Predstavnik Končara Ivan Paić kazao je kako elektrifikacija omogućuje visoku razinu fleksibilnosti i povećava dostupnost energije te gura promjene na razini cijelog sustava. Ocijenio je da je u toj transformaciji već napravljen velik posao te da danas svi govore o transformatorima i elektrifikaciji.
Posebno se osvrnuo na izazove data centara i rasta potrošnje energije. Dok su u SAD-u, kako je rekao, sve karte bačene na umjetnu inteligenciju, u Europi je broj lokacija u izgradnji znatno manji. Podatke je nazvao novim zlatom budućnosti, uz napomenu da su u Hrvatskoj reakcije na projekt data centra Pantheon vrlo negativne. Za sve, smatra, postoji tehničko rješenje ako su riješeni pravni i drugi preduvjeti. Upozorio je i na problem brzine realizacije projekata: za novu tvornicu u Hrvatskoj potrebno je tri do četiri godine, a u SAD-u tek godinu dana. Zaključio je da Hrvatska ima znanje i sposobnost te je spremna izaći iz zone komfora, ocijenivši da je elektroenergetski sustav pred najvećom transformacijom u povijesti.
Na okruglom stolu o hrvatskoj energetici između tržišta, tranzicije i sigurnosti, koji je moderirala Gordana Gelenčer, sudjelovali su predstavnici ključnih energetskih institucija i tvrtki.
Dražen Jakšić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar upozorio je da je Hrvatska i dalje jako izložena cijenama na vanjskom tržištu te da se treba usmjeriti na ubrzanje zelene energetske tranzicije. Smjer je, rekao je, elektrifikacija radi smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, uz nuklearnu energiju koja je u fokusu javnih rasprava. Data centre je ocijenio velikim disruptorom u smislu potrošnje. Istaknuo je i da Kina vrlo snažno kroči u energetskoj tranziciji te da joj trebamo biti zahvalni na razvijenoj tehnologiji i niskim cijenama, bez kojih bi zelena tranzicija u Europi bila na puno nižim granama. Partnera u tranziciji, dodao je, prije bismo našli u Kini nego u SAD-u.
Brza i učinkovita reakcija Vlade
Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pohvalio je brze i učinkovite reakcije Vlade. Hrvatska je, rekao je, cjenovno osigurana i ima jedan od cjenovno najzaštićenijih sustava u EU, no upozorio je na probleme u administraciji i digitalizaciji. Fond je, naveo je, proteklih godina imao značajnu ulogu, prvenstveno kroz izgradnju fotonaponskih sustava, te je postao pouzdan partner građanima, poduzetnicima i javnom sektoru.
Stjepan Adanić iz Janafa složio se da je Vlada dobro reagirala i da su njezine mjere dobro došle građanima i gospodarstvu. Janaf je, istaknuo je, jamac energetske sigurnosti ne samo za Hrvatsku nego i za susjedne zemlje, podsjetivši da je, kad je stao naftovod Družba, Janaf uskočio. Ocijenio je da se Hrvatska vrlo dobro snašla u kriznom i nestabilnom okruženju, uz upozorenje na ovisnost o cijenama na svjetskom tržištu.
Ivana Marković iz Plinacra naglasila je da je energetska sigurnost bila neupitna te da, usprkos promjenama cijena, nije bilo visokih fluktuacija. Nadogradnja plinske mreže, navela je, napreduje vrlo dobro, uz 533 milijuna odobrenih sredstava iz nacionalnog plana oporavka. Kapaciteti prema Sloveniji bit će povećani tri puta, a prema Mađarskoj za 100 posto. Sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj podignuta je, rekla je, na maksimalnu razinu, uz značajan utjecaj na sigurnost opskrbe susjednih zemalja.
Luka Pavleković iz Ine govorio je o doprinosu kompanije energetskoj sigurnosti, istaknuvši ulogu Riječke rafinerije. Uz kontinuirana ulaganja, poručio je da Ina svojim investicijama nastoji povećati dodatnu vrijednost te da treba i dalje ulagati u tradicionalnu djelatnost, iz čega se potom može ulagati u obnovljive izvore. Spremni su, rekao je, uložiti u projekte koji stvaraju dodatnu vrijednost.
O tome kako će 2030. izgledati energetska karta Europe govorio je Saša Žiković s Pan European University u Pragu. Elektrifikacija, ocijenio je, trenutačno nema nikakve alternative, a društva koja napreduju troše više energije, a ne manje, pa se oko toga ne treba zavaravati. Pravo pitanje za EU, smatra, jest kako osigurati pouzdanu, čistu i dostupnu energiju. Podsjetio je da je posljednja velika elektrifikacija bila nakon Drugoga svjetskog rata te da će se i to morati mijenjati, uz nevjerojatna ulaganja. EU kao cjelina, zaključio je, ima komplementarnost zahvaljujući različitoj geografiji, no ostaje pitanje mreže i povezanosti, a izazov je učiniti europsku energiju konkurentnom onoj iz SAD-a i Kine.
Okrugli stolovi
Na konferenciji su održana još dva okrugla stola. Na okruglom stolu Investicijska klima – od odustajanja do realizacije, koji je moderirala Gordana Gelenčer, raspravljalo se o tome kako nova pravila i definiranje cijene priključenja na elektroenergetsku mrežu otvaraju novu fazu za ulaganja, posebno u obnovljive izvore, te koliko je mreža spremna prihvatiti nove kapacitete i tko će financirati njezinu modernizaciju. Sudjelovali su Zvonimir Novak (ENNA grupa), Maja Pokrovac (Obnovljivi izvori energije Hrvatska), Vladimir Sabo (E.ON Energy Infrastructure Solutions Croatia & Slovenia), Ljupko Teklić (HOPS) i Nikola Vištica (HERA).
Okrugli stol Tehnologije koje dolaze – između realnosti i očekivanja bavio se stvarnom primjenjivošću novih tehnologija u energetskoj tranziciji — vodikom, malim modularnim nuklearnim elektranama i ulogom umjetne inteligencije u optimizaciji energetskih sustava. Sudjelovali su Igor Kuzle (Fakultet elektrotehnike i računarstva), Leila Luttenberger Marić (Končar Digital), Danica Maljković (Indeloop), Dalibor Sokolović (INA) i Antonija Knežević (Lider media).
